Vrijeme nije opipljivo i vidljivo, ali je oduvijek bilo interesantno za ljude. Prije nego što su izumili sat ljudi su znali da postoje određene pravilnosti u prirodi. Sunce redovno izlazi i zalazi, a godišnja doba se mijenjaju. Zbog toga ne čudi da je jedna od prvih sprava za mjerenje vremena bila sunčani sat. Prvi poznati sunčani satovi bilu su egipatski. Kroz istoriju satovi su usavršavani da bi danas došli do velike preciznosti zasnovanih na vibracijama atoma. Atomski satovi su tačni do razine jedne sekunda na 3000 godina. Digitalizacija satova i njihova veća preciznost doveli su do toga da se stari mehanički satovi sve manje koriste. Nekima satovi nisu interesantni jer i na svakom mobilnom telefonu ima i sat. Naravno, tehnološki napredak u izradi satova uveliko ograničava sajdžije u njihovom poslu. Dosta satova danas je nemoguće popraviti, jer živimo u potrošačkom društvu kome je cilj samo prodaja novih proizvoda. Koliko će sve to uticati na zanat sajdžije, sahadžije, časovničara ili urara , zavisno kako ga ko zove, te kakva je perspektiva ovog zanata sa Robertom Šetkom u Mostaru je razgovara Husein Oručević. Ovo je vjerovatno zanat koji će nam uvijek biti potreban, jer u narodu se kaže, a i u filmu Valter brani Sarajevo :”Dok je ljudi mjeriće se vrijeme.”
Foto – Husein Oručević
