Close

INSTITUCIONALNO GUŠENJE LJUDSKIH PRAVA U REPUBLICI SRPSKOJ

Autor:

Gordana Katana

August 20, 2023

Vlast predvođena Miloradom Dodikom pravo i zakone koristi kao švedski sto. Dok se u RS-u vraća verbalni delikt, negira se primjena Krivičnog zakona BiH, a u zamjeni teza predsjednik RS sebe izjednačava s cijelim entitetom i srpskim narodom. O ekonomsko socijalnom položaju građana govore samo oni koji bi, za javnu riječ, već za nekoliko dana mogli biti predmet krivičnog progona

Predsjednik bh entiteta Republika Srpska  Milorada Dodika 18. avgusta potpisao je ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS  čime je verbalni delikt vraćen u krivično zakonodavstvo ovog entiteta. Time  je ozakonjeno  „stavljanja flastera na usta“ svakom ko kritički promišlja ekonomsku, a nadasve političku zbilju Republike Srpske i nositelja vlasti koji iste kreiraju.

Posljedice kriminalizacije klevete tek će izaći na vidjelo, a uvjerenja dijela  novinarske zajednice da Dodik neće potpisati ukaz kako bi izmjene KZRS stupile na snagu pokazale su se neutemeljenim. To je jasno demonstrirano i prilikom posljednjeg Dodikovog obraćanja javnosti kada je direktno određen broj medija ( BNTV, TVN1,  portale Buku i Capital.ba ) javno označio kao neprijatelje RS i optužio ih da su za svoje djelovanje dobili iznos od četiri miliona funti.

Vlast bh entiteta RS duboko gazi putem autokratije, na sceni je tek fasadna demokratija i vraćanje verbalnog delikta samo je jedan od segmenata takvog stanja. Javne rasprave koje su prethodile usvajanu izmjena KZRS  na kojima se ukazivalo na sve posljedice po slobodu javne riječi kriminalizacije klevete nisu promijenile stav vlasti da zakon treba usvojiti, osim u dijelu koji se odnosi na smanjenje drakonskih novčanih kazni.

Paralelno s institucionalnim namjerama ograničavanja slobode govora, jer bi se nakon medija na udaru trebale naći i organizacije civilnog društva koje se djelimično ili potpuno finansiraju iz stranih donacija, vlast RS svjesno svojim zakonodavnim djelovanjem produkuje političke krize koje se reflektuju na cijelu BiH.

OBRAČUN S USTAVNIM SUDOM BiH I VISOKIM PREDSTAVNIKOM

 Jedino tako se i mogu tumačiti zakoni usvojeni koncem  juna glasovima vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS kojima se Službenom glasniku RS zabranjuje objavljivanje odluka Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Zabrana objavljivanja odluka Ustavnog suda BiH formalno je označila i prestanak važenja najviše državne pravosudne institucije na teritoriji RS.

Usvojen je i zaključak kojim se, između ostalog, poziva Narodna skupština Republike Srpske da donese zakone ili druge odgovarajuće pravne akte o poduzimanju mjera za kažnjavanje svih institucija i tijela vlasti koji ne bi provodili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i da te mjere podrazumijevaju neodložno ukidanje takvih institucija i organa vlasti, kao i mjere kojima se inkriminira neprovođenje tog zakona.

IZMJENE KZ BiH

Nakon toga uslijedila je i reakcija visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta koji je 1. jula, podsjećajući  tijela vlasti Republike Srpske na njihove obveze iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, da u potpunosti surađuju s visokim predstavnikom.

Uvjeren da prethodno opisano ponašanje ozbiljno ugrožava civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Svjestan potrebe da se Bosna i Hercegovina na smislen način angažira u reformama koje su nužne kako bi ova zemlja postigla napredak na svom putu ka integraciji u Europsku uniju i kako bi to mogla učiniti što je prije moguće.

Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, visoki predstavnik ovime donosi sljedeću odluku:kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine

(“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21 i 31/23)

1. Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kao što je predviđeno u članku 4. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta“.

Članak 1.

(Izmjena i dopuna u članku 156.)

U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07 , 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21 i 31/23; u daljnjem tekstu: Kazneni zakon), u članku 156., riječi: “Tko uporabom fizičke sile ili prijetnjom uporabe fizičke sile”, zamjenjuju se riječima: “(1) Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile, ili na neki drugi protupravan način”.

Iza stavka (1) dodaju se novi stavci (2) i (3), koji glase:

“(2) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.

(3) U skladu s člancima 113. i 114. ovog zakona, osuda za kaznena djela iz stavka (1) ovog članka ima za pravnu posljedicu osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”

Članak 2.

(Novi članak 203a)

Iza članka 203. Kaznenog zakona dodaje se novi članak 203a, koji glasi:

“Neizvršavanje odluka visokog predstavnika

Članak 203a

(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Osoba iz stavka (1), kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, a osjećala se prinuđenom da izvrši takvu naredbu kako ne bi izgubila sredstva za život ili ne bi bila izložena zlostavljanju na radnom mjestu, ali je obavijestila nadređenog da bi se takvim radnjama moglo počiniti kazneno djelo, može se blaže kazniti.

(3) Osoba iz stavka (1) kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, ali koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužitelja, oslobodit će se kazne.

(4) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.

(5) U skladu s člancima 113. i 114. ovog zakona, osuda za kaznena djela iz stavka (1) ovog članka ima za pravnu posljedicu osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”

Članak 3.

(Izmjena članka 239.)

Članak 239. Kaznenog zakona mijenja se i glasi:

“(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Europskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”

(2) Osoba iz stavka (1), kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, a osjećala se prinuđenom da izvrši takvu naredbu kako ne bi izgubila sredstva za život ili ne bi bila izložena zlostavljanju na radnom mjestu, ali je obavijestila nadređenog da bi se takvim radnjama moglo počiniti kazneno djelo, može se blaže kazniti.

(3) Osoba iz stavka (1) kojoj je direktno ili indirektno naređeno da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, ali koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužitelja, oslobodit će se kazne.

(4) Za kaznenog djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.

(5) U skladu s člancima 113. i 114. ovog zakona, osuda za kaznena djela iz stavka (1) ovog članka ima za pravnu posljedicu osude:

a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”

Članak 4.

(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu 2. srpnja 2023. godine, objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika te se odmah objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

OPTUŽNICA

Na udaru navedenih izmjena KZ BiH prvi su se našli Milorad Dodik i direktor Službenog glasnika RS  Miloš Lukić , protiv kojih je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu po članu 203. a stavak 1. Krivičnog zakona BiH..

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje, a za to krivično djelo, ukoliko Sud BiH potvrdi optužnicu i  budu proglašeni krivim, Dodiku i Lukiću prijete  kazne u rasponu od šest mjeseci do pet godina zatvora. Također Dodik bi se mogao suočiti i sa zabranom političkog djelovanja.

Ima li se na umu sve navedeno ne treba ni čuditi kolika se proteklih dana posegnulo za opsežnom kamapnjom protiv državnog  Tužilaštvo, visokog predstavnika, ambasade SAD i Velike Britanije u BiH, te određenog broja medija. Svi oni proglašeni su bilo nelegalnim institucijama, ili neprijateljima Republike Srpske.

Očekivano, Dodik je plasirao , po ko zna koji put, tezu kako je „ optužnica protiv njega napad na RS i na srpski narod“, u čemu je dobio bezrezervnu podršku podobnih pravnika, analitičara, lidera stranaka vladajuće većine u RS-u, provladinih medija,  vrha inih udruženja proisteklih iz proteklog rata.

Što se pak samih građana tiče, evidentno je da je nemali broj onih koji , a što je za politički zapušteno društvo u kojem živimo očekivano, stavljaju znak jednakosti između političkih lidera i cijelog entiteta i naroda.

Dodik, kako bi se zaštitio, najavljuje nacionalnu homogenizaciju, poziva na nacionalno jedinstvo, no podrška iz opozicije je izostala. S jasnom porukom da on nije jednako RS i nema pravo da se izjednačava sa cijelim entitetom i srpskim narodom.

I dok Dodik javnost nastoji okupirati tezom o novoj ugroženosti i napadima na RS, veliki broj građana suočen je s nizom socijalno ekonomski problema za koje vlast ne nudi rješenja.

Sasvim očekivano jer Vlada RS tekuću likvidnost budžeta održava kontinuiranim zaduženjima na domaćem tržištu kapitala. RS-ovska privreda kao mala,  periferna ekonomija nije točak napretka.

Dogovori sindikata policije, uprave, zdravstva i obrazovanja o povećanju plata od jula ove godine Vlada je stavila van snage, pa su isti , koji predstavljaju 55 hiljada radnika, najavili vruću jesen u borbi za svoja prava.

Od juna , odnosno usvajanja novog Zakona o zdravstvenom osiguranju RS blizu 46 hiljada radnika, kojima poslodavci nisu izmirivali doprinose, ostalo je bez zdravstvene zaštite. Zakon je derogirao Ustav RS pa su bez prava na besplatno liječenje ostale trudnice, porodilje i djeca.

Vremenske nepogode, a potom izbijanje epidemije afričke svinjske kuge devastirale su ratare i farmere u Semberiji, ništa bolja situacija nije ni u ostalim područjima pogođenim gradom i poplavama.

Iako iz ministarstva finansija RS tvrde da je inflacija obuzdana te tvrdnje se demantuju svakim odlaskom u kupovinu prije svega prehrambenih proizvoda. Za sindikalnu potrošačku korpu bilo je u junu potrebno izdvojiti 2. 472, 29 KM, dok je prosječna plata iznosila 1. 284 KM. No pokazatelji iz 2022. godine , a do bitnog rasta plata nije došlo, pokazuju da 59 posto radnika prima platu nižu od prosječne.

Paralelno s tim nastavlja se i devastacija prirodnih resursa. U interesu krupnog kapitala građanima se bezočno otimaju i zemlja i voda, a rudna bogatstva  iako javno dobro tretiraju se kao vlasništvo političkih partija na vlasti. Posljednji primjer je niz zakonski upitnih radnji za davanje koncesije za eksploataciju uglja u selu Bistrica- područje Prijedora poduzetniku i članu SNSD-a . Višemjesečni protesti mještana Bistrice koji se protive otvaranja rudnika nisu urodili plodom, a ministarstvo rudarstva RS koncesionaru je izdalo dozvolu za početak rudarenje bez da je pribavilo studiju o utjecaju na okoliš.

EPILOG?

Pred pravosuđem Republike Srpske stoji izazov da bez izgrađene sudske prakse uđu u primjenu Krivičnog zakonika RS u dijelu koji tretira verbalni delikt. Ko će zakon upotrijebiti ili zloupotrijebiti biće vrlo brzo poznato. Ali ima li se u vidu da mu nije cilj prevencija ( kako to tvrdi vlast) već represija za očekivati je da upravo dužnosnici na svim nivoima vlasti podnošenjem krivičnih prijava pokušaju ušutkati sve koji kritički promišljaju realnost u RS-u. Doda li se tome i pravosuđe koje je u očima javnosti duboko politizovano, a što su i brojni primjeri potvrdili, opravdana je sumnja da RS ulazi u fazu dodatne pravne nesigurnosti.

Ulaganje apelacije Ustavnom sudu BiH, koje najavljuju novinarska udruženja, neće prolongirati primjenu zakona. No ipak bit će zanimljivo vidjeti hoće li upravo visoki zvaničnici RS, prije svega Milorad Dodik promijeniti svoj narativ i hoće li isto postupiti i novinari/ke javnog servisa RS.

Paralelno s tim za očekivati je da se nastave pritisci na Sud i Tužilaštvo BiH s ciljem odbacivanjem optužnice protiv Dodika. 

U sjeni bi tako mogli ostati realni problemi građana, pred kojima je u ekonomskom smislu teška jesen. Hoće li sindikati istrajati na najavljenom socijalnom buntu ne budu li ispunjeni njihovi zahtjevi, hoće li pobune građana protiv ekološkog nasilja utihnuti ili će se istrajati u zaštiti  prava na život u zdravom okruženju

Gordana Katana

Istražite više