Štrajk koji je pokrenuo sindikat metalaca (IF Metal) još 27. oktobra 2023., traje i danas, te se sve više zaoštrava. Štrajk se podudario i sa lansiranjem novog Teslinog električnog automobila Model 3 što svakako škodi samoj firmi i njenom vlasniku Elion Musku. Samo od januara do oktobra u Švedskoj je registrirano 17.000 novih Teslnih automobila.
Konflikt je izbio zato što Tesla ne želi da potpiše kolektivni ugovor o radu sa oko 130 radnika u Švedskoj . Sindikat je duže vrijeme uzaludno pokušavao da postigne dogovor sa suvlasnikom i direktorom Tesle Elonom Muskom i kad nisu uspjeli u tome, odlučili su se na štrajk krajem oktobra. IF Metall je još od početka štrajka najavio da je spreman na višegodišnji sukob. Sindikat metalaca u Švedskoj okuplja 240.000 članova, a na svojim računima ima više od 10 milijardi kruna, odnosno gotovo milijardu eura.
Ovdje se postavlja pitanje da li vlasnici korporacija i direktori treba sami da odlučuju o uslovima rada bez prisustva radnika i njihovih sindikalnih organizacija?
U velikoj većini preduzeća u Švedskoj sindikati su uključeni u pregovore i zastupaju interese radnika, a kolektivni ugovori odavno su postali standard na švedskom tržištu rada. Trenutno 90 posto svih zaposlenih u zemlji uživa zaštitu takvih ugovora. Kroz ugovor dvije strane, sindikat i poslodavci, dogovaraju nekoliko stvari, kao npr. plate, dužinu radnog vremena, prekovremeni rad, kao i rad vikendom, uslove rada, isplate bolovanja prilikom bolesti i sl. Pregovori se u normalnim uslovima odvijaju jedanput godišnje, a ako se postigne potpisuje se kolektivni ugovor.
Malo zemalja ima ovakav model, pa stoga može doći do problema kada tvrtke iz drugih zemalja otvaraju svoje ispostave i fabrike u Švedskoj.
Jedna od takvih tvrtki je i američka Tesla, koja ne želi nikakav dogovor sa sindikatima, već pokušava da postavlja svoje uslove rada. U Sjedinjenim Američkim Državama ne postoje takvi sporazumi između poslodavaca i radnika, ali mnogi koji rade u Teslinim tvrtkama širom svijeta ( oko 130.000 radnika) žele takav dogovor.
Iz tog razloga aktuelni sukob u Švedskoj traje već nekoliko sedmica i vrlo je teško predvidjeti i nazrijeti mu kraj. Pregovori IF Metalla i Tesle prekinuti su 6. Novembra i od tada nema nikakvih kontakata ili pokušaja dogovora, a štrajk protiv Tesle nastavlja rasti iz dana u dan.
Kao znak podrške, u štrajk je stupio i Sindikat elektrotehničara, a zatim i dostavljaćke firme PostNord i CityMail su obustavile svaku dostavu pošte i ostalih pošiljki za Tesline fabrike. Ovo je paraliziralo i isporku registarskih pločica za njene automobile, a bez registarskih pločica u Švedskoj nijedno vozilo ne može izaži iz fabrike na cestu.
Foto – Teslini automobili
Zbog toga je korporacija Tesla Motors Sweden podigla tužbe protiv švedske države i nacionalnih kompanija PostNord i Transportstyrelsen. U dijelu tužbe koju prenosi web stranica Dagens industri navodi se: ” Ovo je jedinstven napad na tvrtku koja legalno posluje u Švedskoj. Zaplijena registarskih pločica predstavlja diskriminirajući napad na Teslu bez ikakvog zakonskog uporišta. Tesla zahtjeva da okružni sud u Norrkopingu obaveže Švedsku transportnu agenciju da registarske pličice za vozila u vlasnitšvu Tesle , koja su registrirana u skladu s uredbom o registraciji i korištenju vozila, te kojima je dodijeljen registarski broj od strane Švedske transportne agencije, dođu u Teslin posjed.”
Ni PostNord ni Transportna agencija nisu se previše uzbudili zbog ove tužbe tvrdeći da su njihovi postuci i odluke u skladu sa zakonima i međusobnim ugovorima.
PostNord je blokadu prema Tesli proglasio višom silom , poput ratnog sukba, poplave ili potresa, pa se na temelju toga ne osjeća odgovornim dostaviti pločice.
” Pošiljke namijenjene Tesli se na distribuiraju već sedmicama. Pravo na štrajk je toliko snažno zaštićeno da se računa kao viša sila. To znači da mi ne kršimo društvenu misiju i obavezu”, rekao je portparol PostNorda Anders Porelius.
“Ovo je ludilo”, napisao je Musk na X-u u svom prvom javnom osvrtu na štrajk i blokadu poslovanja Tesle u Švedskoj.
Štrajk u Tesli su podržali i sindikati građevinskih radnika, te ljudi i sindikati koji rade na održavanju spremanja i čišćenju fabričkih postrojenja. Lučki radnici su takođe odbili utovar i istovar Teslinih proizvoda.
I Njemački sindikat IG Metall svim srcem stoji iza borbe švedskog IF Metalla za kolektivni ugovor s Teslom.
“Vaš štrajk našim kolegama daje hrabrost i samopouzdanje da se organiziraju i preuzmu svoju sudbinu u svoje ruke”, piše u saopštenju sindikata.
Radnici Tesle mogu računati na međunarodnu solidarnost, bilo u Švedskoj, Njemačkoj ili SAD-u. Pozivam Teslu da odmah ispuni legitimne zahtjeve Teslinih kolega u Švedskoj i potpiše kolektivni ugovor,” izjavio je medijima Dirk Schulze, predsjednik sindikata IG Metalla u Berlinu.
IG Metall je i sam podigao prašinu s vlasnikom Tesle u tvrtkinoj fabrici u Grünheideu pokraj Berlina. Tvornica ima oko 11.000 zaposlenih.
Ovaj njemački Sindikat, između ostalog, tvrdi da nedostaje osoblja i da su nerealni zahtjevi kada su u pitanju planovi proizvodnje što prouzrokuju velika opterećenja zaposlenih.
IG Metall također naglašava da postoje veliki nedostaci u radnom okruženju. Nešto što se, između ostalog, očituje u stopama bolovanja od preko 30 posto i velikom broju nezgoda u tvornici.
Sam Elon Musk ne dozvoljava formiranje sindikata ni u jednoj svojoj kompaniji, pa je pokušao i da prekine štrajk u Švedskoj, koristeći se raznim metodama i obećanjima – od besplatnih ručkova za radnike do obećanja o nekim ”tajnim, ali pozitivnim iznaneđenjima za sve zaposlene.”
Kada ni to nije uspjelo pokušao je štrajk prekinuti sa tzv. štrajk brejkerima (strikebreaker) i uključivanjem tzv. Žutih sindikata koje iza zavijese organizuju poslodavci.
Kako se navodi na protestima širom zemlje, nepoznate osobe u radničkoj odjeći su nekoliko dana uzastopno dolazili taksijem u nekoliko Teslinih radionica.
”Trenutno u prostorijama Teslinih fabrika rade štrajkbrejkeri,” izjavila je Carola Andersson, predsjednica IF Metall u gradu Umeå (Umeo).
Čak je i u Teslinoj radionici u Malmö (Malmeu), Adis Heldić, predstavnik IF Metalla u regionu, svjedočio o nepoznatim ljudima u radionici:
”U svakom slučaju, ovdje imamo štrajkbrejkere koji su došli odnekud. To su potpuno novi momci koji nisu bili ovdje prije i koji rade unutar pogona u odjeći koju inače nose Teslini radnici.”
Tesla čini sve da bi se štrajk prekinuo, a metode koje Elon Musk upotrebljava nisu u Švedskoj viđene još od velike pobune radnika 1931. godine. Jedina je razlika što su te davne 1931. vlastodršci izveli na cestu miliciju i vojsku da pucaju na radnike.
Sigurno je da se vlasnici velikih kompanija boje da bi iste uslove kao radnici u Švedskoj mogli da traže i radnici u drugim zemljama što bi u krajnjoj liniji značilo manje iskorištavanje radnika u svim sekvencama i poboljšanje uslova rada, a samim tim ujedno i smanjenje priliva ogromnih kapitala koje ovi vlasnici danas posjeduju.
Iz tog razloga je ovaj štrajk i dobio toliki publicitet u svijetu.
Štrajk je ujedno i jasna slika današnjeg društva, jer ujedno polarizira i dvije strane u sukobu – vlasnike imovina i radnike. Jedni smatraju da Tesla treba pristati na kolektivni ugovor o radu, dok drugi smatraju da Tesla ima pravo odustati od njega ukoliko to želi.
Interesantno je pratiti procese globalne ekonomije i kapitala, jer je sigurno da izgubiti kolektivni ugovor o radu vodi daljnjem iskorištavanju radnika i pogoršavanju uslova rada za šta se bore velike korporacije.
Da bi izbjegli potpisivanje kolektivnog ugovora sa sindikatima vlasnici su spremni na razne ustupke, čak i na prihvatanje određenih postavljenih uslova od strane radnika, jer su svjesni da ustupke mogu pružati i kršiti ih vremenom, jer ih tih ustupci ne obavezuju ni na šta, dok potpisivanje ugovora ujedno znači i obaveze koja se moraju ispoštovati.
Komunikacija od strane vlasnika raznih preduzeća i firmi, kao i od strane desničarskih partija u Švedskoj postala je u ovdašnjim medijima vrlo gruba, pa tako zakonska sredstva radničke borbe nazivaju ”mafijaškim metodama,” nastojeći na taj način ovu borbu predstaviti u negativnom smislu i slomiti otpor radnika, kao i simpatije stanovništva.
Pošten rad radnika nije nikad kriminalan, kriminalan može biti samo ugovor o radu današnjih tvrtki i korporacija. Posebno je to izraženo u vrijeme globalne ekonomije i globalnog tržišta.
Jedan od rijetkih vlasnika velikih korporacije koji se otvoreno stavio na stranu radnika je industrijalac Carl Bennet, koji je ujedno i glavni vlasnik Getingea, firme koja proizvodi medicinsku tehnologiju i opremu. Proizvodnja se odvija u 39 zemalja, a prodaje se u više od 135 zemalja svijeta.
Bennet kaže da izuzetno cijeni švedski model, kolektivni ugovor o radu i nudi savjete Elonu Musku da riješi sukob između sindikata i američkog proizvođača električnih automobila Tesla, ujedno mu poručujući:
”Upoznajte se sa švedskim modelom, kolektivnim ugovorom i pogledajte malo bolje koliko i kako je on doprinio našoj konkurentnosti na svjetskom tržištu.”
Ovakav stav je zasigurno rijetkost, ali možda je najbolje reći da su radnici potpuno svjesni da vlasnici korporacija moraju imati isplativu djelatnost, ali da to nikako ne znači da ujedno moraju biti i gramzivi što je jedna od najgorih osobina današnjice.
Ukoliko radnici u svojoj borbi popuste pred moćnim korporacijama i njihovim zahtijevima, to onda u principu otvara vrata za daljnje iskorištavanje radne snage koja gubi svaku zaštitu na radu, a sami uslovi rada postaju sve lošiji i lošiji.
Cijela istorija čovječanstva je obilježena borbom raznih klasa u društvu, te borbom vlasnika imovine i radnika, bez obzira radilo se o borbi robova za slobodu i bolji život ili borbi između kapitalista i radnika.
Suzana Sekulović Kadirić
