Novi rok za okončanje restruktuiranja ŽRS je konac 2024. godine. Uprava preduzeća administraciji nudi za raskid radnog odnosa stimulativne otpremnine no godinama dovođeni politički uhljebi nisu za njih zainteresovani
Javno preduzeće Željeznice RS izdvojile su milion KM za stimulativne otpremnine radnicima koji prihvate sporazumni raskid radnog odnosa. Pravo na najavljene otpremnine, najavljeno je iz ŽRS-a, mogu iskoristiti radnici zaposleni u upravi i oni radnici koji imaju određen stepen invalidnosti. Ovisno o kojoj je grupi radnika riječ otpremnine se kreću u rasponu od 12 do 24 plate. Među radnicima mišljenja su podijeljene, pa će po svemu sudeći pravo na otpremninu iskoristi uglavnom onaj dio radnika koji se nalazi na korak do odlaska u penziju. Ova sredstva osigurana su iz kredita Svjetske banke za restruktuiranje ŽRS-a u iznosu od 51, 3 miliona eura . Proces restruktuiraja, podsjećamo, započeo je u januaru 2018. godine i trebao je biti okonačan koncem 2021. godine. Njime je bilo predviđeno da se broj zaposlenih sa 2.961 svede na 2.098 radnika, nakon čega se trebalo ući u proces osavremenjavanje i modernizacija ŽRS-a čime bi se omogućilo samoodrživo poslovanje. Predviđeni rok odavno je probijen, a osim smanjenja broja zaposlenih nijedan od ciljeva koji se odnosio na osavremenjavanje ŽRS predviđenih restruktuiranjem nije realizovan. Prvi talas sporazumnih raskida radnih odnosa uz stimulativne otpremnine, a na što su u startu upozoravali sindikati koji djeluju u okviru ŽRS-a, vršen je neselektivno što je rezultiralo odlaskom izvršnih radnika, što se tokom proteklog perioda pokazalo kao ozbiljna prepreka za normalan rad . Dio radnika , koristeći benefite iz takozvanog Lex specialisa za ŽRS koji su napunili pune godine radnog staža ali nisu napunili 65 godina života otišlo je u penziju, te uz one radnike koji su prihvatili sporazumni raskid radnog odnosa ili su kao tehnološki višak, također uz otpremnine, morali napustiti posao broj zaposlenih sveden je na 2098 radnika. No , kako je navedeno, ŽRS je napuštao ili u penziju otišlo izvršno osoblje pa danas nedostaje 170 mašinovođa , inžinjera i ostalog izvršnog osoblja bez kojih ovo preduzeće sve teže funkcioniše. Direktor ŽRS Slađan Jović, naveo je da se na više objavljenih poziva za prijem ovih profila radnika niko nije javio, a što se može vidjeti i iz konstantno otvorenih poziva na web stranici ŽRS-a. Željeznice RS, podsjećamo, pred početak restruktuiranja bile su jedan od najvećih gubitaša u RS-u, te je akumilirani gubitak u 2017. godine dosegao iznos od 91,6 milion KM . Kreditno zaduženje ovog preduzeća iznosila su 130 miliona KM, dug Poreskoj upravi 44 miliona, radnicima po osnovu nezakonito umanjenog toplog obroka i naknada za prevoz se duguje 22 miliona KM. Istovremeno, Vlada RS je u tom period na godišnjem nivou ŽRS subvencionirala s 25 miliona KM. Od dolaska na vlast koalicije SNSD, DNS i Socijalističke partije (2006. godina) ŽRS postale su mjesto političkog uhljebljavanja radnika. Predsjednik Sindikata radnika u transportu ŽRS-a Zlatko Marin godinama je ukazivao da su u radni odnos primani administrativni radnici dok je iz godine u godinu smanjivan broj izvršnog osoblja. Novi rok za okončanje proseca restruktuiranja je kraj 2024. godine, a saglasnost je na njega dalo je Vijeće ministara BiH usvajanjem Prijedloga amandmana na Sporazum o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt restrukturiranja ŽRS. Taj amandman ne odnosi se na novo zaduženje već se njim produžava trajanje kreditnog aranžmana do kraja 2024. godine. “Bilo je predviđeno da restrukturiranje bude završeno do kraja septembra ove godine, ali s obzirom da je ostalo još posla rok je pomjeren za kraj iduće godine. Sigurni smo da bi do tada restrukturiranje trebalo biti okončano”, saopštio je Jović. Željeznice RS bi nakon okončanja restruktuiranja trebale da budu ustrojene kao holding , saopšteno je iz Vlade RS, po modelu koji je primjenjiv u Evropskoj uniji, a kako bi mogli da izađu na otvoreno tržište. Sam holding i novi način funkcionisanja, tvrde u Vladi RS, donijet će niz prednosti, veće benefite i bolju kontrolu rada novih zavisnih preduzeća nego što je to do sada bilo. U preduzećima, koja će poslovati u okviru holdinga, Vlada Republike Srpske će i dalje imati potpuno kontrolu i naš imperativ je da ŽRS postanu respektabilan privredni subjekat, kako na domaćem tržištu, tako i u regionu. Ovaj optimizam ne dijele sindikati navodeći da su godine neulaganja u dijelove ŽRS od mašinskih hala, do voznog parka ostavile tolike posljedice na je nemoguće u takvom stanju izaći na evropsko tržište i biti konkurentan. Stoga s velikom dozom pesimizma ukazuju da bi kraj restruktuiranja moga značiti i početak privatizacije najvećeg dijela ŽRS-a.
Foto : Slobodan Rašić
