Radnici fabrike namjenske industrije „Zrak“ iz Sarajeva 2. avgusta su obustavili rad i otvoreno se suprotstavili lošem vođenju ovog preduzeća.
Direktan povod za protest i obustavu rada je činjenica da im uprava preduzeća duguje dvije plate, ali osim ovoga radnici su zbog nemarnog vođenja kompanije zatražili i smjenu direktora preduzeća Isme Hebibovića i Nadzornog odbora. Razloga za njihovu smjenu je mnogo, a neki od njih su nagomilani dugovi prema bivšim i sadašnjim radnicima, ali i neki potezi Uprave preduzeća koji su ovu nekada veliku fabriku doveli na korak do stečaja.
Direktor Hebibović za kojeg radnici kažu da rijetko viđaju na njegovom radnom mjestu je na ove optužbe odgovorio tvrdnjom da je radni staž uvezan za 162 radnika, a da je njih 39 penzionisano u decembru prošle godine. Također, Hebibović kaže da se radnicima uplaćuje zdravstveno osiguranje i da je do sada ovaj proces kasnio po nekoliko dana, kao i da su radnicima koji su morali plaćati zdravstvenu uslugu troškovi refundirani.
Koliko direktoru Hebiboviću radnici vjeruju pokazali su time da su protest nastavili do daljnjeg, ali uz nevjerovatnu činjenicu da regularan štrajk ne mogu održati zbog direktorovog odbijanja da imenuje svog člana Mirovnog vijeća koje bi trebalo naći rješenje za novonastalu situaciju. Sličan problem su početkom avgusta imali i radnici fabrike namjenske industrije „Pretis“ iz Vogošće koji su zbog kašnjenja plate nekoliko dana bili u štrajku, ali za razliku od radnika „Zraka“ oni su se nakon što im je plata isplaćena vratili na svoja radna mjesta i njima je s obzirom na činjenicu da je Uprava Pretisa dogovorila neke poslove koji će im osigurati redovna primanja budućnost nešto sigurnija.
Radnici nisu dio „tala“
Mirsad Ademović, potpredsjednik Sindikalne organizacije u „Zraku“ za „Radničku solidarnost“ je rekao da je svjestan kako obustava rada nije po zakonu, ali da drugog rješenja nema:
„Tako smo odlučili pa neka bude šta bude. Ovdje je stanje katastrofalno. Ne možemo knjižice ovjeriti, duguju nam dvije plate, a neki dan su nam uplatili po 300 KM što je kao neka akontacija i dio plate. Osim toga, nismo zadovoljni odnosom direktora prema samoj fabrici. Direktor je nelegalno prodavao imovinu „Zraka“. Izdavao je poslovne prostore naše firme Amko komercu po cijeni od 2 KM po kvadratu. Otkrili smo da Amko komerc koristi 7.500 kvadrata naše zgrade, a da im se fakturiše 5.000 kvadrata. Ne znam kakvi su to „dilovi“ i „talovi“ sa gazdom Amka, ali ovo vam je 100 posto provjerena i tačna informacija. Prije tri godine sam podnio krivičnu prijavu protiv direktora koji je, uz sve ostalo što je loše uradio, prodao 100 mašina bez odluke Nadzornog odbora i to za keš“, žali se Ademović.
Skandalozan je i odnos resornog Ministarstva industrije, energije i rudarstva FBiH prema problemima u ovom preduzeću.
„Prije tri sedmice, malo prije nego će ministar Nermin Džindić otići na godišnji odmor u Tursku, moj kolega i predsjednik sindikalne organizacije u „Zraku“ Emir Kominlija bili smo na sastanku s ministrom. Sastanku su prisustvovali i predstavnici federalnog Sindikata metalaca. Ministar Džindić nam je obećao neku pomoć, ali smo zaključili da i on štiti direktora. Mi insistiramo da se smjeni aktuelni Nadzorni odbor i direktor. Nećemo više da radimo dok su oni u firmi. To su lopovi i kriminalci i ja se ne bojim to reći. Nisu više toliko bitne ni plate nego ogorčenost radnika prema tim ljudima“, priča nam Ademović.
U slučaju „Zraka“ krivci su manje-više poznati. U fabrici koja je prije raspada Jugoslavije radilo oko 4.000 radnika danas je zaposleno oko 120 radnika koji uglavnom rade za minimalnu platu čija isplata kasni. Novca nema jer nema ni velikih ugovora i poslova koji bi mogli donijeti zaradu. Za to ni u kojem slučaju nisu krivi radnici nego loše vođenje kompanije i nemaran odnos resornog federalnog Ministarstva i Vlade FBiH.
„Mi nikakvih ugovora nemamo“, kaže za „Radničku solidarnost“ Emir Kominlija, predsjednik sindikalne organizacije u „Zraku“.
„Imamo jedan mali ugovor od 10.000 KM o proizvodnji prototipa na osnovu kojih bismo mogli konkurisati na neke poslove. Ovo stanje traje od januara ove godine. O svemu smo na vrijeme upozorili Vladu FBiH, resorno Ministarstvo i Nadzorni odbor preduzeća. Upozorili smo i na to da direktor Ismo Hebibović ovu fabriku svjesno gura u stečaj kako bi se neke malverzacije prikrile. Situacija je prilično haotična“, ispričao nam je Kominlija.
Višemilionski dug
Ukupan dug „Zraka“ prema svojim bivšim i sadašnjim radnicima je 4,7 miliona KM. Radnicima se duguje još od 2004. godine. Ovaj dug je trebao biti isplaćen prodajom dijela imovine koja „Zraku“ više nije potrebna, ali se aktuelni direktor odlučio da imovinu ne prodaje nego da je iznajmi, ali po vrlo niskoj cijeni. Ignorantski odnos Uprave i Nadzornog odbora prema sindikalnoj organizaciji „Zraka“ je takav da sindikalci nemaju ni osnovne informacije o tome šta se od imovine prodalo, koliko se toga iznajmilo, po kojoj cijeni i na kraju krajeva gdje je novac.
„U jednom trenutku je dio radnika naplatio 40 posto svojih potraživanja, a onda je sve odjednom stalo“, objašnjava Kominlija.
Zanimljivo je da je aktuelni direktor „Zraka“ Amko komercu iznajmio nekadašnju proizvodnu halu „Zraka“ u sarajevskom naselju Buča Potok iako je ona proglašena perspektivnom vojnim imovinom. Naravno, ni ovaj put se radnici nisu ništa pitali.
Radnici „Zraka“ su odlučili da svoje sumnje u počinjeni kriminal u ovom preduzeću i dokumentaciju ne šalju medijima nego su u pomoć pozvali istražitelje Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) kako bi oni preuzeli papire i zadokumentovali brojne malverzacije.
Osim radnika „Zraka“ i „Pretisa“ krajem jula i početkom augusta u štrajk su krenuli i vozači sarajevske prehrambene industrije „Klas“. O njihovim nedaćama se u medijima nije mnogo pisalo. I dok su iz marketinga kompanije stalno ponavljali da štrajka i problema nema Sarajlije su golim okom vidjele da ga, ipak, ima jer na policama brojnih sarajevskih samoposluga i tržnih centara danima nije bilo njihovih najprodavanijih proizvoda – polubijelog i narodnog hljeba. „Klasovi“ vozači su se na štrajk odlučili zbog smanjenja ionako malih plata.
