MOSTAR – Dok hercegovačko-neretvansko zdravstvo proživljava najtežu krizu u posljednjih nekoliko decenija, rješenje višemjesečnog spora između Vlade HNK i zdravstvenih radnika se ne nazire.
Generalni štrajk oko 4.000 medicinskih sestara, tehničara i nemedicinskog osoblja, koji traje još od 25. augusta prošle godine, ušao je u kritičnu fazu koja bi mogla rezultirati potpunim prekidom rada sistema.
Srž problema je, kao i obično, novac. Sindikati zahtijevaju novi kolektivni ugovor s većim koeficijentima i satnicom, tvrdeći da je inflacija potpuno obezvrijedila njihova primanja. Sve ovo bi , kažu u sindikatu , vladu HNK koštalo 80 KM po zaposlenom.
S druge strane, Vlada HNK i Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) uporno ponavljaju da u budžetu nema sredstava za traženo povećanje.
Umjesto kompromisa, kraj februara donio je novu eskalaciju. Vlada HNK je 23. februara uputila oštar zahtjev direktorima zdravstvenih ustanova da uspostave puni proces rada, tvrdeći da su sve zakonske osnove za štrajk iscrpljene.
Najkontroverznija odluka dolazi s prvim danom marta: Vlada je najavila da zdravstveni radnici od tada ostaju bez prava iz kolektivnog ugovora jer novi nije potpisan, a stari je davno istekao.
Iz sindikata odgovaraju prkosno da je štrajk zakonit sve dok nadležni sud ne donese pravosnažnu presudu o njegovoj zabrani. Umjesto povratka na radna mjesta, najavljuju radikalizaciju , blokade saobraćajnica i postavljanje šatora ispred zgrade Vlade.
Pacijenti kao kolateralna šteta
Dok se “rat” saopštenjima i na mostarskim ulicama nastavlja, pacijenti u Mostaru, Konjicu, Čapljini i drugim gradovima kantona mjesecima dobijaju samo minimum usluga.
Zbrinjavaju se hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice, dok hiljade redovnih pregleda, dijagnostičkih procedura i hladnih operativnih zahvata su na čekanju.
Zanimljivo je da doktori medicine i stomatolozi u ovom štrajku ne učestvuju i da vode odvojenu bitku sa kantonalnom Vladom.
Oni su svoj status riješili ranijim sporazumima, što je stvorilo svojevrsni “dvostruki sistem” unutar istih bolničkih hodnika.
Međutim ni ljekari nisu zadovoljni sa svojim primanjima, uz poruku da su “obezvrijeđeni i marginalizirani”.
Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije HNK velikom većinom glasova odbio je posljednju ponudu kantonalne Vlade, a ljekari su najavili da će, ukoliko ne dođe do potpisivanja novog Kolektivnog ugovora, masovno podnijeti zahtjeve za raskid ugovora o radu.
Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije HNK traži povećanje plata od 34,7%, navodeći da trenutna primanja ne pokrivaju ni prosječnu potrošačku korpu u FBiH.
Stvar se još više zaoštrila 27. februara predsjednik sindikata dr. Frano Musa saopštio da
Vlada nije prihvatila zahtjeve ljekara te je 53 liječnika dalo otkaz.
“ Njih 15 je na bolovanju, ali su uz nas i oni će također dati otkaz”, rekao je Musa te dodao da je ovo egzistencijalna i profesionalna odluka ljudi koji godinama pozivaju na rješavanje problema zdravstva u županiji.
”Mi smo kao sindikat smanjili svoje zahtjeve s početnih 56 posto i ponudili povećanje od 30 posto kroz koeficijent i satnicu. Ne bismo time bili među prvih pet županija po visini plaća, ali bismo se maknuli s posljednjeg mjesta”, rekao je Musa.
Vlada HNK je upozorila da od 1. marta 2026. zdravstveni radnici ostaju bez prava garantovanih starim kolektivnim ugovorom, što ljekare stavlja u pravno nesiguran položaj.
Vlada HNK poziva na “prevladavanje razuma”, dok sindikati poručuju da je dijalog moguć samo uz realne finansijske ponude, a ne skrivanje ključnih činjenica o budžetu.
Hoće li mart donijeti totalnu obustavu rada ili će pritisak s ulica natjerati pregovarače za sto, ostaje da se vidi. Jedno je sigurno – zdravstveni sistem u HNK je na aparatima.
