Close

TOKSIČNA TRANZICIJA: Posljedice gorenja piralena iz 2019. godine mogu trajati decenijama

Autor:

Ljupko Mišeljić

March 18, 2024

U Studio teatru 078 u Banjaluci u petak je premijerno prikazan dokumentarni film „Piralen naš svagdašnji 2“.

U krugu Poslovne zone „Incel“ 9. marta 2019. godine oko osam sati ujutro počelo je da gori opasno i kancerogeno transformatorsko ulje piralen. Bio je to treći požar u svega nekoliko dana, s posljedicama koje prema ocjenama stručnjaka mogu da traju godinama. Azra Jašarević, Sanja Horić, Gordana Katana i Erduan Katana istraživali su kako se iskopava zemljište koje je kontaminirano piralenom, gdje se odlaže zemljište i pod kojim uslovima. Studija slučaja dostupna je u dokumentarnim filmovima Piralen naš svagdašnji i Piralen naš svagdašnji 2.

Na obnavljanju zagađenog terena (remedijacija) radi se već nekoliko mjeseci i proces treba da završi ove godine, upozoravaju vlasti. Stručna javnost ocjenjuju da je riječ o procesu koji može da traje godinama, pa i decenijama, jer proces čine tri faze: priprema planova, iskopavanje i transport do mjesta tretmana zemljišta. Vlasti Republike Srpske u saradnji sa međunarodnim donatorima za tri faze procesa izdvojile su 490 000 KM.

„Transport i cijena tretmana kreću se oko 4 KM po kilogramu, a ovdje predviđaju da će biti najmanje 200 tona, pa sigurno i više ako se proces bude radio kako treba“ – upozorava Slobodanka Pavlović, profesorica na polju zaštite životne sredine.

Pavlović upozorava da u međuvremenu treba uzeti u obzir i uticaj kiše te uticaj prašine u kojoj se širi piralen pri iskovanju zemljišta.

“Kiše utiču na to da to zagađenje prvo prodire dublje u zemljište. Kada prodire dublje u zemljište, ko od nas zna šta se na određenim lokacijama nalazi u određenim dubinama, znači nailazimo na podzemne vode, nailazimo na bunare. A takva vrsta zagađenja kao što je ova u krugu Incela, gdje je ovdje neka aluvijalna ravan, znači da je područje u neposrednoj blizini rijeke Vrbas, koja dosta plavi. Tako da zamislite sada kako svo to zagađenje je razgrađeno, a opet transponovano kontaminira i vodu i dalje u vodi kontaminira floru i faunu koja se nalazi u samoj rijeci – pojašnjava Pavlović.

Radnička solidarnost u Bosni i Hercegovini upozorava da je u neposrednoj blizini Poslovne zone „Incel“, na mogućem kontaminiranom zemljištu, nastalo i stambeno naselje City Blok u kome će živjeti oko 10.0000 ljudi.

„Tokom istraživanja češke kompanije ’Dekonta’ koju su angažovali Vlada RS i UNDP pronađeno je 2.800 mg piralena na pojedinim lokacijama u krugu Poslovne zone ’Incel’. O razmjerama ekološke katastrofe govori podatak da je dozvoljena količina svega 0,02 miligrama, dok se na jedan miligram radi remedijacija zemljišta“ – poručuju iz Udruženja građana Radnička solidarnost u Bosni i Hercegovini.

Autorice i autor filma upozoravaju da su brojni mještani banjalučkih naselja obavijestili nadležne inspekcije da su se u blizini njihovih kuća pojavile deponije sa zemljom za koju sumnjaju da je dovezena iz ’Incela’, a koja je bila karakteristična po svojoj izrazito crnoj boji i veoma neprijatnom mirisu.

„Mještani banjalučkih naselja Lauš, Čokorska Polja, Pavlovac i Goleša žalili su krajem prošle godine da su ovu zemlju pronašli u blizni svojih imanja. Naši sagovornici uključeni u ovaj problem, istakli su da su brojni građani primijetili veliki broj kamiona u njihovom naselju, a da su čuli da su tu spornu zemlju dovezli upravo iz ’Incela’. Na teren je izašla i ekološka inspekcija Grada Banjaluka, koja tvrdi da ta zemlja nije iz nekadašnjeg giganta, a isto je tvrdio i direktor PZ ’Incel’ Saša Panić“ – poručuju iz Radničke solidarnosti BiH.

Centar za životnu sredinu 13. decembra 2023. godine je podnio krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka u kojoj sumnjiči NN lica za izvršenje krivičnog djela Zagađenje životne sredine otpadnim materijama. Rok za izjašnjavanje tužilaštva od 60 dana je prošao, a povratne informacije još uvijek nema.

Radnička solidarnost u BiH podsjeća da je Bosna i Hercegovina 2010. godine potpisala Štokholmsku konvenciju o postojanim organskim i onečišćujućim tvarima, te da 14 godina poslije još uvijek nema pomaka u provođenju. „Postoji osnovana sumnja da je proces privatizacije u banjalučkom Incelu doveo u pitanje cjelokupan proces remedijacije zemljišta“ – upozoravaju iz Radničke solidarnosti u BIH.

Izvor – Buka

Istražite više