Notice: Function add_theme_support( 'html5' ) was called incorrectly. You need to pass an array of types. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 3.6.1.) in /var/www/radnickasolidarnost/htdocs/wp-includes/functions.php on line 5831
NOVINARI U PANDEMIJI – DUPLO POVEĆANE OBAVEZE, ALI NE I PLATE – Radnička Solidarnost
Close

NOVINARI U PANDEMIJI – DUPLO POVEĆANE OBAVEZE, ALI NE I PLATE

Za vrijeme pandemije virusa korona, mediji u Bosni i Hercegovini su pretrpjeli milionske štete zbog smanjenja prihoda koji se kretao od 20 do 80 posto. Za posljedicu to je imalo otkaze medijskim djelatnicima, a na udaru su se prve našle novinarke

Autor:

Mirsad Behram

June 22, 2021

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Pandemija virusa korona u Bosni i Hercegovini, od marta prošle godine pa sve do danas, nanijela je velike štete bh. ekonomiji. Tako se sumiraju gubici u turizmu, industriji, trgovini… Međutim, čini se da se malo, ili makar nedovoljno, govori o tome kako su u pandemiji prošli novinari i mediji, za koje se istovremeno nerijetko kaže kako su se upravo medijski radnici našli na “prvoj liniji fronta” borbe protiv pandemije, možda odmah iza medicinskih radnika.

I dok su u mnogim djelatnostima zaposleni svoj posao mogli obavljati na daljinu, bilo preko online platformi, mobilnih aplikacija za komuniciranje i slično, upravo su novinari i medijski radnici općenito bili ti koji su snimali i izvještavali i sa prenapučenih press-konferencija, bolnica i drugih mjesta gdje je trebalo pratiti tok pandemije.

I, nakon svega, kakav je položaj medijskih radnika i medija u Bosni i Hercegovini u vrijeme pandemije? Upućeni tvrde da je taj položaj jako loš.

Prema anketi o ekonomskim posljedicama pandemije na medije u Bosni i Hercegovini, koju je još krajem juna prošle godine uradilo Udruženje/Udruga BH Novinari, više od 88 posto javnih i privatnih medija u Bosni i Hercegovini pretrpjeli su finansijsku štetu kada je u pitanju prihod od marketinga i drugih komercijalnih aktivnosti tokom pandemije COVID-19.

“Cilj ankete bio je napraviti ocjenu o potrebama medija za saniranje ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, a u istraživanju su učestvovali urednici i vlasnici 51 javnog i privatnog medija iz cijele države.

Komercijalni mediji u BiH, posebno radio i TV stanice, te printani mediji i online portali najviše su pogođeni ekonomskom krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, smatraju ispitanici”, navodi se u istraživanju koje je objavilo spomenuto Udruženje.

 Otkazi u medijima

A posljedica svega je da je u medijskim kućama tokom pandemije bilo i otpuštanja zaposlenih.

Prema informacijama Udruženja/Udruge BH Novinari, deset posto zaposlenih u medijima ostalo je bez posla u cijeloj BiH. Najviše je otkaza bilo u Oslobođenju, navode u Udruženju, ali to nije jedini medij koji je otpuštao svoje radnike, te dodaju kako su tu i mediji kao što su Al Jazeera i federalna novinska agencija Fena.

Generalna tajnica Udruženja, Borka Rudić, ističe kako je nejasno i da li se u pojedinim slučajevima zaista radilo o “klasičnim” otkazima ili su mediji ustvari željeli uzeti druge novinare, koji im više odgovaraju.

“Poslije su zapošljavali dopisnike iz tih gradova gdje su otpustili ljude. Neke redakcije su i prije toga radile reorganizovanje i mislim da im je pandemija došla kao izgovor”, navela je Rudić.

Prema rezultatima ankete o uticaju pandemije Covida-19, koju je uradilo Udruženje/udruga BH Novinari, više od 10 posto novinarki u Bosni i Hercegovini ostale su bez posla, odnosno bez prihoda od početka proglašenja pandemije. Anketa je sprovedena na uzorku od 150 novinarki iz cijele države.

Pad prihoda

Rudić ističe da jeste, međutim, činjenica da su jako opali prihodi u medijima za vrijeme pandemije.

Prema podacima kojima raspolaže Udruženje, u nekim medijima pad prihoda iznosio je u rasponu od 20, pa čak do 80 posto.

To je zato što su se prestale reklamirati neke firme. Pad marketinških prihoda je posebno bio ubitačan za male, lokalne medije, koji su najviše i dobijali od lokalnih oglašivača. Istovremeno, nije bilo nikakve druge sistematske pomoći za medije.
 
“Bilo je nekoliko akcija koje su se odnosile na odgodu plaćanja licenci za elektronske medije, odgode plaćanja nadoknade koja je isto tako propisana pravilima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), ali to nije sistemska pomoć i to nije ukidanje tih troškova”, navodi generalna tajnica Udruženja/Udruge BH Novinari, Rudić i dodaje kako se država “nije htjela odreći” tih sredstava.

Istovremeno, poređenja radi, navodi kako su vlade nekih zemalja u regiji, poput Crne Gore, Srbije ili Sjeverne Makedonije, donijele odluke o hitnoj pomoći medijima u vrijeme pandemije.
 
“A kod nas su medije stavili u rang sa svim drugim pravnim subjektima i mediji su imali priliku da apliciraju za, recimo, nadoknadu poreza i doprinosa za uposlenike, kao što su to mogle i turističke agencije itd., ali je država iz budžeta izdvojila, recimo Federacija BiH, dala ogromna sredstva turističkim agencijama, hotelima…”, naglašava Rudić.

Prema anketi o ekonomskim posljedicama pandemije na medije u Bosni i Hercegovini, koju je uradilo Udruženje/Udruga BH Novinari, više od 84 posto anketiranih vlasnika medija smatraju da država treba formirati poseban fond za pomoć medijima u saniranju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom, kao i sa ciljem jačanja kvaliteta medijskih sadržaja.

Prema mišljenju većine ispitanika (58,1%), takav fond trebao bi biti formiran kao potpuno nezavisna institucija, a sredstva bi se trebala dijeliti transparentno i u skladu sa značajem medija, padom prihoda i prikazanim gubicima te brojem zaposlenih radnika.
 
“Bh. mediji pretrpjeli su višemilionske štete, a mnogi navode da će im trebati i nekoliko godina da se oporave od posljedica”, navodi se, uz ostalo, u istraživanju.

Sve to je još jedan od razloga da se urgentno usvoji Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva i Zakon o oglašavanju, smatraju upućeni u cijelu problematiku. Tvrde kako vlade u BiH i nisu htjele donijeti kriterije za pomoć medijima, jer tada ne bi mogli samo “svojim” medijima donirati sredstva. “A bilo je takvih donacija. Ne postoje zvanični podaci o tome, ali jedan broj medija je dobio novac, i od Vlade FBIH i od Vlade RS-a”, tvrdi Borka Rudić.

Više posla, isto ili manje para

I kad se svi brojevi “svedu” na običnog, “malog” čovjeka, u ovom slučaju novinara ili medijskog radnika, onda se vidi da je njihov položaj jako loš.

Prema anketi koju je provelo Udruženje/Udruga BH Novinari, čak 62,5 posto novinarki navelo je da se obim njihovih radnih zadataka znatno povećao tokom pandemije – 33,3% anketiranih navode da su im radne obaveze povećane do 50 posto, dok je 5,4 posto njih radilo duplo više u odnosu na period prije početka pandemije.

“Međutim, uprkos povećanom obimu profesionalnih zadataka, samo 13 posto anketiranih novinarki bile su i dodatno plaćene za svoj rad, dok su ostalima plaće ostale iste kao i ranije”, navodi se u objavljenom istraživanju.

“Novinari se dovode u jedan ponižavajući položaj, da zapravo moraju podnositi svaku vrstu tereta unutar medijskih kuća. U jednom našem istraživanju se govori o tome da su nekim novinarima duplo povećane obaveze, ali ne i plate”, komentirala nam je generalna tajnica Udruženja/Udruge BH Novinari, Borka Rudić.

Međutim, ističe i kako za svoj loš položaj djelimično i novinari snose krivicu. “Ne poznaju svoja prava, ne znaju na koji način ili ne žele da se bore i prilično oportuno se ponašaju”, ističe.

Da je to zaista tako, svjedoči i podatak da ne postoji novinarski sindikat u Bosni i Hercegovini, koji bi okupljao sve novinare u državi i borio se za njihova prava.

“Mi smo u više navrata pokušali pokrenuti sindikat makar na lokalnom nivou, ali nekoliko ljudi dođe na par sastanaka i sve se završi na tome”, rekao nam je jedan od bivših novinarskih aktivista u Mostaru.

Kompromis koji prave novinari, navode u Udruženju/Udruzi BH Novinari, u odnosu na poslodavce i urednike, “uvijek im se vrati kao bumerang”.

U Udruženju podsjećaju i kako ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da smanjenje svih troškova u medijima, pa i plata novinara, povlači za sobom i smanjenje kvaliteta produkcije unutar medija, koja se takođe smanjuje.

U međuvremenu, istraživanja Udruženja su pokazala i kako je povećan broj pritisaka na novinare, bilo je i 12 pritužbi na uskraćivanje javnih informacija novinarima, a povećan je i broj online prijetnji novinarima.

Među samim novinarima se nerijetko mogu čuti komentari kako se medijski radnici gotovo svakodnevno svojim radom i izvještavanjem bore za prava drugih. Međutim, postavlja se pitanje kada će se napokon početi boriti za vlastita?

Istražite više

Da li je važniji interes građana ili pojedinaca?

Borba oko izgradnje malih hidroelektrana u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH se nastavlja Otvorena pisma parlamentarcima uputili su neposredno uoči glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama