( Radio Slobodna Evropa ) 20. maj/svibanj, 2021.
Nekoliko desetina radnika Industrijskog preduzaća “Krivaja” iz Zavidovića, grada u centralnoj Bosni i Hercegovini (BiH), u četvrtak (20. maja) su u Sarajevu organizovali protest tražeći, uz ostalo, isplatu zaostalih plata i uvezivanje radnog staža.
Na protestu ispred zgrade Vlade Federacije BiH (FBiH) zatraženo je i da Vlada ispoštuje ranije dogovore koje su postigli.
“Mi smo prinuđeni da dođemo ovdje da izganjamo svoja prava, a to se radi i o stažu, o neisplaćenim plaćama, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Adem Zilkić, radnik Krivaje sa tridestpetogodišnjim stažom koji je na birou za nezaposlene i nema primanja.
Problemi sa kojima se radnici Krivaje suočavaju datiraju od 2014. godine, kada je to preduzeće privatizovana i kada ugovorne strane nisu izvršavale svoje obaveze, pojasnio je predstavnik radnika Ramiz Mujić.
“Došli smo ovdje da oni (Vlada FBiH) urade ono što je obećala. Još od septembra mjeseca nisu ništa uradili. Vrdaju oko ove privatizacije da oni nisu ti, da su to sudovi. Nemoguće, ako je Vlada prodavala imovinu Krivaje, Vlada je garant ugovora. Vlada je garant ugovora za radnike, da neće biti prevareni radnici. To je sastavni dio kupoprodajnog ugovora”, rekao je Mujić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kako je rekao Mujić oko 350 radnika Krivaje je na birou za nezaposlene, a radni staž im nije uvezan od Za od 2003. godine.
“Tražimo svoja prava, uvezivanje staža, penziju. Pet godina sam na birou ne radim nigdje, ništa. Sada imam i ženu na birou. Sad mi i dijete završilo fakultet, isto na birou. Od čega mi trebamo da živimo. Nećemo odavde ići dok ne riješimo sve i gotovo”, rekao je Suad Žiža, radnik Krivaje za RSE.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Federacije BiH u Mostaru rekao je kako se u srijedu 19. maja sastao sa predstavnicima radnika Krivaje, koji su iznijeli zahtjev da se pomogne radnicima koji su stekli uslove za penziju, a ne mogu zbog neizmirenih obaveza.
“Upoznali smo radnike da je javni oglas pri kraju, da će vrlo vjerovatno biti objavljen u ponedjeljak i da se trebaju prijaviti na taj javni oglas. Ujedno smo upoznali kolege da je u mandatu ove Vlade do sada izdvojeno negdje blizu devet miliona konvertibilnih maraka za uvezivanje staža, upravo radnika IP Krivaja u stečaju i Krivaja Mobel, takođe u stečaju, to su firme koje su gravitirale na istom području”, rekao je Džindić.
Prema njegovim riječima, drugi zahtjev radnika je bio da se Vlada FBIH uključi u sudski proces na Kantonalnom sudu Zeničko-dobojskog kantona u Zenici.
“Mi smo odgovorili da mi ne možemo se u sudske procese miješati niti je to naša nadležnost”, rekao je Džindić i dodao je da je Vlada FBIH danas donijela zaključak da Agencija za reviziju privatizacije izvrši reviziju privatizacije IP Krivaja i dostavi izvještaj u narednih 60 dana.
Nakon toga, Vlada će poduzeti korake koji će biti u skladu sa nadležnostima.
“Ne vidim razlog da se radnici okupljaju pred zgradom Vlade. Ne mogu očekivati da ministar i premijer idu s motkom i nekoga tjeraju da radi svoj posao”, rekao je Džindić.
Ortačka grupa, koju čini pet privatnih preduzeća, kupila preduzeće “Krivaja Zavidovići” u stečaju u septembru 20014. godine.
Tada je potpisan i Ugovor o prodaji imovine između stečajnog upravitelja i ortačke grupe, čime je okončana faza unovčavanja imovine u stečajnom postupku Industrijskog preduzeća „Krivaja Zavidovići“.
Tim ugovorom Ortačka grupa je kao kupac postala novi vlasnik „Krivajine“ imovine, a procijenjene na 8.700.000 KM ( oko 4, 5 miliona eura) preuzevši i obavezu zadržavanja oko 1.050 radnika.
“Naša imovina je vrijedna, samo u zemlji je 22 miliona KM (oko 11 miliona eura), bez objekata, bez išta. Neka plati kupoprodajni ugovor i neka ispune uslove i neka izvole neka rade šta hoće”, rekao je predstavnik radnika Krivaje Ramiz Mujić.
Vlada Federacije BiH koju je 2014. godine vodio Nermin Nikšić, aktuelni predsjednik Socijaldemokratske partije BiH obavezala se da će rješavati pitanje uvezivanje staža uposlenih u „Krivaji“ za period od 1. januara 2004. godine do dana zaključivanja ugovora o prodaji imovine. Tu će obavezu izvršavati sukcesivno kako zaposlenici budu ispunjavali uslove za penzioniranje.
