Radnička solidarnost u BiH pokrenula je aktivnost pod nazivom „Dosije minimalne plate“, s ciljem jačanja analitičke i zagovaračke osnove za promjene u radnom zakonodavstvu. Sadržaj brošure, koja će biti objavljena po završetku aktivnosti i istraživanja, bit će zasnovan, između ostalog, na diskusijama sa javnih događaja koji potiču dijalog između sindikata, vlasti i građana. Takav dijalog ključan je za dugoročno poboljšanje prava radnika.
Naš cilj je da se putem ove inicijative podstakne razvoj socijalnog dijaloga u tripartitnoj formi (između sindikata, poslodavaca i vlasti), kako bi minimalne plate bile određene na osnovu realnih ekonomskih pokazatelja, a ne političkih odluka entitetskih vlada koje često zloupotrebljavaju svoju moć.
Kao odgovor na društvene i političke izazove, bavimo se pitanjima kao što su:
– zloupotreba minimalne plate kao sredstva za izbjegavanje isplate stvarnih plata,
– izostanak socijalnog dijaloga i slabljenje sindikata,
– politička instrumentalizacija povećanja plata (posebno u sektoru policije),
– neadekvatan odgovor sindikata na sistemske promjene u zakonima o radu.
Fokus nam je na radnicima koji trpe sistemsku nepravdu, sindikatima koji trebaju redefinirati svoju ulogu, te građanima koji imaju pravo na dostojanstven rad.
Naše istraživanje temelji se na činjenici da je Vlada Federacije BiH u decembru 2024. godine donijela odluku o minimalnoj plati od 1.000 KM za 2025. godinu, bez prethodnih konsultacija s poslovnom zajednicom i sindikatima.
Nakon neuspješnih pregovora između poslodavaca i Saveza sindikata Republike Srpske, Vlada RS je u februaru 2025. godine donijela odluku o kategorizaciji minimalne plate u tri nivoa , u zavisnosti od kvalifikacija , u rasponu od 950 do 1.300 KM.
Pozitivni i negativni efekti ovakvih odluka na ekonomski i socijalni položaj radnika u RS bit će utvrđeni tokom istraživanja. Posebno ćemo analizirati u kojoj mjeri su nove politike dovele do smanjenja broja radnika, povećanja nezaposlenosti, te eventualnog zatvaranja zanatskih i uslužnih djelatnosti usljed povećanih doprinosa na bruto plate.
UVODNA ANALIZA
Političke odluke o najnižoj cijeni rada, stavovi sindikata i poslodavaca
Od 1. januara 2025. godine minimalna neto plata u Federaciji Bosne i Hercegovine zvanično je povećana sa 619 KM na 1.000 KM, što predstavlja rast od 381 KM i rekordno povećanje u posljednjih 30 godina.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istakao je da je cilj odluke poboljšanje životnog standarda radnika i smanjenje odliva radne snage. „Povećanje minimalne plate na 1.000 KM je ključni korak ka poboljšanju životnog standarda naših građana. Ova odluka pokazuje našu posvećenost socijalnoj pravdi i ekonomskoj stabilnosti”, saopštio je Nikšić.
Odluka, donesena 30. decembra 2024. u Vladi Federacije, izazvala je očekivano oprečne reakcije javnosti. Sindikati su je dočekali sa podrškom, ističući da je značajan korak ka socijalnoj pravdi i poboljšanju životnog standarda, dok su poslodavci upozoravali da nagli porast bez adekvatnih fiskalnih mjera može dovesti do otpuštanja i ugrožavanja konkurentnosti privrede.
Savez samostalnih sindikata BiH (SSBiH) javno je pozdravio odluku Vlade FBiH o minimalnoj plati od 1.000 KM, ocijenivši je kao “prvu takvu u posljednjih 20 godina” pro-radničku odluku koja podiže standard radnika, iako još uvijek ne pokriva ni polovinu potrošačke korpe.
Sindikat državnih službenika (u javnoj upravi) je naglasio da minimalna plata nije povezana s njihovim kolektivnim ugovorom i da su u pregovorima s Kolegijem Vlade tražili poštivanje zakonskih odredbi i pravično usklađivanje sa troškovima života i prosječnom platom. Izraženo je nezadovoljstvo zakašnjelom reakcijom i razlikama u primanjima u javnom sektoru.
Prenosimo neka od mišljenja predstavnika sindikata u Federaciji BiH.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) – konferencija za medije, 30. decembar 2024:
„Odluka znači da niti jedan radnik u FBiH neće moći imati manju plaću od 1.000 KM… Ovo je rezultat dugogodišnje borbe SSSBiH.“
Naglasio je da minimalac ne uključuje naknade poput toplog obroka, regresa, prevoza, i zahvalio se Vladi “na prihvatanju argumentacije koju smo davali cijelo vrijeme”.
Upravni odbor SSSBiH, izjava – 14. februar 2025:
Ova odluka nazvana “prvom u posljednjih 20 godina doneseno u korist radnika”, iako još ne pokriva ni polovinu sindikalne potrošačke korpe, predstavlja značajan proboj za položaj radnika u FBiH.
Samostalni sindikat državnih službenika FBiH, saopštenje – januar 2025:
Istakli su da minimalna plata nije povezana sa platama državnih službenika i namještenika — te da se njihova osnovica utvrđuje na osnovu Zakona i kolektivnog ugovora. Također su zatražili hitnu tematsku sjednicu Predstavničkog doma vezano za oporezivanje doprinosa na razliku do 1.000 KM.
Zaključna ocjena je da su sindikati u FBiH prepoznali ovo kao “istorijsku priliku” za podizanje standarda najugroženijih radnika, te nastavljaju zahtijevati daljnje fiskalne reforme koje bi rasteretile poslodavce i smanjile praksu isplata “u koverti“. Pregovori su bili formalni ali ipak su bili uključeni u raspravu, ma koliko neformalno ocijenjena podrška rastu minimalca bila javna.
Na drugoj strani Unija poslodavaca Federacije BiH izrazila je zabrinutost zbog ove odluke, navodeći da će povećanje minimalne plate bez pratećih fiskalnih reformi, poput smanjenja doprinosa, dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, zatvaranja pogona i slabljenja ekonomskog ambijenta u Federaciji BiH.
Oprezni su u svojim stavovima bili i ekonomski analitičari.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić upozorava na mogućnost otkaza za oko 10.000 do 20.000 radnika ukoliko ne budu usvojene adekvatne prateće mjere.
„Zbog izuzetnog rasta minimalne bruto plate u jednoj godini, dodatni problem predstavlja potencijalna unutrašnja inflacija, naročito u sektoru uslužnih djelatnosti. Najveće zamjerke upućene su Vladi FBiH zbog načina donošenja ove odluke – bez analize, bez modela, bez pravovremene najave i bez konsenzusa na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV)”, izjavio je Čavalić za DW. Dodaje kako se sada, kroz uredbe, pokušava ublažiti donesena odluka tako što se predlaže smanjenje fiskalnog opterećenja na rad.
Ekonomski stručnjak Anto Domazet smatra da je povećanje minimalne plate na 1.000 KM „politička odluka“ koja unosi tračak socijalne pravde, ali istovremeno nosi moguće negativne ekonomske posljedice.
Upozorava na mogućnost otpuštanja radnika u firmama koje ne mogu ispuniti nove obaveze, te na opasnost od inflacije i poremećaja na tržištu rada. „Povećanje minimalne plate može stimulirati domaću potrošnju, ali je važno pratiti inflacijske pritiske. Poslodavci će morati prilagoditi svoje poslovne modele kako bi zadržali profitabilnost uz veće troškove rada“, ističe Domazet.
Bez dodatnih mjera, povećanje minimalne plate moglo bi rezultirati i povećanjem doprinosa, što bi dodatno opteretilo poslovanje u Federaciji BiH.
Zbog toga su privrednici odlučili iskazati nezadovoljstvo protestima. Stotine poslodavaca i njihovih radnika iz različitih dijelova FBiH blokiralo je ulicu ispred zgrade Vlade FBiH u Sarajevu, tražeći smanjenje doprinosa i poreskih opterećenja.
Ekonomisti upozoravaju da bi dodatno opterećenje moglo najteže pogoditi mikro i mala preduzeća, posebno ona koja se bore za opstanak u ranim fazama poslovanja. „Tražimo da povećanje minimalne plate bude praćeno smanjenjem poreza i doprinosa“, poručuju predstavnici privrednika.
Privrednici smatraju da je odluka o povećanju minimalne plate donesena nepromišljeno.
Dok su protesti trajali, u Sarajevu je održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) FBiH.
Dogovoreno je da minimalna plata ostaje 1.000 KM, a Vlada FBiH će refundirati dio doprinosa za isplatu minimalne plate. Linearni rast plata, koji proizlazi iz povećanja minimalne plate, bit će oslobođen plaćanja doprinosa u iznosu do 450 KM.
O ekonomskim aspektima povećanja najniže cijene rada, koje je usvojila Vlada Republike Srpske , utjecaju na tržište rada, te socijalnim aspektima čitat ćete u nastavku Dosijea.
