Dobro došli u prvu epizodu Dosijea Kisik, udruženja građana Radnička solidarnost, koji je realizovan uz pomoć Fonda otvoreno društvo u Bosni i Hercegovini. Kroz svjedočanstva i analizom dostupnih dokumenta pokušaćemo istražiti i odgovoriti na pitanja koja muče građane u BiH , oko upotrebe medicinskog kisika u zdravstvenim ustanovama , koja su se pojavila nakon što je u septembru 2021. alarmirana javnost da se u bolnicama , posebno u entitetu Republika Srpska koristi tehnički umjesto medicinski kisik, za liječenje pacijenata. Rečeno je i da ga isporučuju firme koje za to nemaju odgovarajuće dozvole. Nakon ovoga otvorila su se brojna pitanja; koje su razlike između tehničkog i medicinskog kisika ? Ko se bavio prodajom kisika bolnicama? Da li je ovo bio razlog povećane smrtnosti u vrijeme liječenja od COVID-19 ? Kako su reagovali nadležni na ovu problematiku ? Ovo je i pokušaj da se dokumentuje sve ono što se dešavalo kako i ova priča ne bi završila kao brojne druge u Bosni i Hercegovini brzo zaboravljena od političara, javnosti i pravosudnih institucija.
Za većinu građana kisik je nešto što nas svakodnevno okružuje, nalazi se u zraku koji udišemo i bez njega ne bi mogli živjeti na ovoj našoj planeti. Naučnici kažu da se ono što zovemo zrakom sastoji od 78% azota , 21% kisika i 1% argona. Naravno, u zraku se nalazi i vodena para, ali i ostalih plinovi , uključujući ugljen dioksid i metan , te razne čestice kao što su čađ i metali koje u atmosferu ispuštaju i ljudski i prirodni izvori.
Međutim sve ovo ne bi bilo interesantno za građane, koji u Bosni i Hercegovini samo zimi kod većeg zagađenja sjete se i da postoji zrak oko nas, da se nije pojavio i virus, kojeg su stručnjaci nazvali SARS-COV 2, a narod korona virus, a koji izaziva bolest COVID-19.
Pandemija virusa korona pokazala je sve slabosti zdravstvenog sistema ne samo u Bosni i Hercegovini već i u velikom broju zemalja u svijetu.
Problem sa pandemijom virusa korona stvorio je situaciju koja zahtijeva i nove uslove rada i potrebe za velikom količinom kisika u kratkom vremenu, za šta domaće bolnice nisu bile pripremljene.
O problemima sa medicinskim kisikom u Bosni i Hercegovini još u avgustu 2021. ( 7. avgust ) pisala je Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini ( BIRN BiH) u analizi BiH bez jedinstvenog plana za scenarij manjka medicinskog kisika
„ Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini bio je tokom proljeća na ivici kolapsa zbog nedostatka medicinskog kisika, ali nakon izlaska iz ovog vala pandemije vlasti nisu predstavile plan kako da se izbjegnu krize u budućnosti“ navodi su u ovom tekstu.
Sedamdesetosmogodišnji Vejsil Hasić zarazio se korona virusom u martu 2021, u periodu kada se Bosna i Hercegovina suočavala s nedostatkom medicinskog kisika. On je za BIRN rekao da je njegov život zavisio od kisika koji je dobijao u sarajevskoj bolnici.
“Ti dišeš ili ako hoćeš disati na nos, kad u sebe povučeš zrak, nozdrve se sastave. A ako hoćeš otvorenih usta da dišeš, teško, i onda vazda moraš tražiti nekakav položaj i usta i otvora kisika one maske da bi pomiješao zrak i kisik, pa da možeš lakše disati”, kazao je Hasić.
Rekao je i da je pacijentima rečeno da postoje nedostaci kisika i da će ga dobiti kada stigne .
“To nam se dešavalo tri dana. Niko ga nema u sobi. Nema kisika . Pitao sam medicinsku sestru , pa šta ćemo mi sada ? Rekla mi je , nema ga nije došao, strpite se. ”, kaže Hasić.
Za nabavku kisika za zdravstveni sistem u entitetu Federacija BiH u najvećoj mjeri je zadužena firma Messer. Avdo Dedić, generalni direktor ove firme , koja je jedina i registrovana za uvoz i promet kisika u Bosni i Hercegovini , za BIRN je rekao da je tada borba za nabavku medicinskog kisika bila “borba iz dana u dan jer je u pojedinim momentima potražnja bila i po sedam puta veća od uobičajenih potreba.
“ Odjednom je žarište u Sarajevu, ali nije u Tuzli, pa mi sad forsiramo, zahtjevi su veći ovamo, a u Tuzli, ne mislim bukvalno da ne damo nego smanjimo isporuke, onda odjednom i Tuzla kreće, kreće Zenica, kreće Travnik, kreće Mostar, i da ne pričamo koje zdravstvene ustanove pa i fizička lica koja su tu dolazila. Najveći problem je bilo pronaći dovoljno cisterni za transport kisika . Nisu to obični kamioni , kao za gorivo, pa da ih ima u stotinama. Messer” ima tri cisterne, dvije koje su stvarno nove i jednu koja je još funkcionalna. U normalnim prilikama nama je dovoljan jedna cisterna s kojom podmirimo sve kupce za deset radnih dana ”, prisjeća se Dedić.
Vlasti u dva bosanskohercegovačka entiteta zaokupljene javnim nabavkama respiratora, zaštitnih maski , odjela za medicinske radnike, a kasnije i nabavkom vakcine te željom da se od njih što bolje okoriste, što su naknadno pokazale afere, nisu imali vremena da se pozabave i problemom medicinskog kisika.
Podsjećamo entitet Federaciju BiH još potresa afera Respiratori, a među u ovom slučaju našao se pred pravosudnim institucijama i premijer Federacije BiH Fadil Novalić. U entitetu Republika Srpska sredinom septembru 2021 privedeno je više lica zbog sumnjivih javnih nabavki , a pod istragom se nalazi i direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković.
Vjerovatno bi i ovu priču o kisiku javnost u BiH brzo zaboravila da 24. septembra 2021, godine gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković , nije iznio informacije da UKC Republike Srpske u Banjaluci umjesto medicinskog koristi tehnički kisik za liječenje pacijenata.
Dokumentaciju sa kojom raspolaže kao i krivične prijave protiv lica koje smatra odgovornim Stanivuković je predao Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, ocijenivši da je ovo možda najteža kriminalna afera od kada se bavi politikom i možda najveće krivično djelo od kada traje pandemija korona virusa. Stanivuković je podnio krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci protiv ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, direktora UKC RS Vlade Đajića, direktora firme “TGT Tehnogas” iz Laktaša Stanislava Čađe i glavnog zdravstvenog inspektora RS Milice Matijević
„ Da li javnost, doktori , medicinari, pacijenti i građani Republike Srpske znaju da na UKC dolazi kisik bez licenci, bez atesta , bez kontrole serije i bez papira koji potvrđuju o kom i kakvom kisiku i koje je kvalitete se radi? Nedvosmisleno imamo dokaze da firma TGT Tehnogas iz Laktaša , čiji je direktor Stanislav Čađo , isporučuje sav kisik za UKC. Ova firma nije registrovana za unutrašnji promet i proizvodnju lijekova , a medicinski kisik je lijek “, rekao je Stanivuković.
Ne želeći da, kako kaže, insinuira šta se nalazi u bocama kisika koji se daje pacijentima na UKC-u , mladi gradonačelnik Banja Luke je rekao da je jedino siguran u to da ova firma ne može da distribuira medicinski kisik jer za to nema potrebne papire.
Dan kasnije, 25 septembra , oglasio se i direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Aleksandar Zolak, koji je izjavio da Tehnogas nije registrovan kao veleprometnik za prodaju lijekova.
„ Tehnogas po zakonu nije mogao da prometuje medicinski kisik zato što nije registrovan kao veleprometnik za prodaju lijekova, to jeste medicinskog kisika, a niti kao proizvođač medicinskog kisika “ , rekao je Zolak.
„ Danas kada bi neko od građana koji ima nekoga koji se liječi na UKC-u upitao dajte da vidim kakav kisik dobija kad bi ušao u dokumentaciju shvatio bi da dobija tehnički odnosno industrijski kisik, koji nije provjeren. I to niko ne može da opovrgne . Od ljudi sa kojima sam danima gore (UKC) razgovarao dobio sam potvrde ovoga što pričam. Ugovor sa firmom TGT je na 2 miliona , a do sada je isplaćeno milion i 350 hiljada konvertibilnih maraka. Ova firma ne radi samo za vrijeme korona virusa već to radi godinama i 2017 i 2019 i 2020,“ kazao je Draško Stanivuković.
Javnosti se 24. septembra obratio i direktor UKC-a RS Vlade Đajić, protiv kojeg je Okružnom javnom tužilaštvu gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković podnio krivičnu prijavu zbog sumnji u regularnosti oko upotrebe medicinskog kisika u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
„ Odgovorno tvrdim da kisik koji se primjenjuje i daje pacijentima na UKC-u je isti kao kisik koji se upotrebljava u svim bolnicama u Evropi i regionu. I takav isti se koristi od kada postoji UKC. Kada smo raspisivali tender dobili smo rješenje od naše Agencije da ponuđač ima rješenje da se bavi proizvodnjom i prometom medicinskog kisika čiji je sastav 99,5 posto kisika. I svi naši pacijenti dobivaju takav kisik i ovdje je izliječeno hiljade pacijenata sa takvim kisikom i nema razloga za strah rodbine i naših pacijenata koji se ovdje liječe. Što se tiče same tužbe trenutnog gradonačelnika Draška Stanivukovića ovo je samo još jedan dokaz da njemu nije stalo do građana Banja Luke do napretka institucija u RS , a ne bira ni cijenu ni sredstva . Stanivuković plaši naše pacijente i širi paniku. On sada plaši naše pacijente da će se ugušiti ako primaju kisik na UKC-u. To je za svaku osudu pa su ovakve optužbe i za tužbu” – poručio je Đajić.
Međutim većina evropskih ljekara kada bi vidjeli stanje na UKC-u teško da bi se složili sa tvrdnjama , direktora Đajića da je kisik koji se primjenjuje i daje pacijentima na UKC isti kao kisik koji se upotrebljava u svim bolnicama u Evropi.
Da bi ovo bilo jasnije prvo se mora objasniti šta je medicinski, a šta tehnički kisik.
Medicinski kisik se smatra lijekom i zbog toga i kod njegove proizvodnje, ali i pakovanja se primjenjuju posebne procedure kako ne bi došlo do bilo kakvog zagađenja.
Tehnički kisik se koristiti u skoro svim industrijskim granama, od metalurgije do prehrambene industrije, ali kako nije namijenjen za ljude ne mora da zadovoljava kriterije kao medicinski kisik.
Da razlika postoji između ove dvije vrste kisika potvrdio je 28. septembra 2021. i prof. dr. Almir Badnjević, direktor Verifikacione labaratorije Verlab .
( “VERLAB” je mjeriteljska laboratorija, imenovana od strane Instituta za mjeriteljstvo BiH, za pružanje usluga ispitivanja i verifikacije etalona i mjerila u zdravstvu u oblasti medicinskih instrumenata sa funkcijom mjerenja u Bosni i Hercegovini.. Glavna djelatnost ove firme je verifikacija medicinske opreme sa funkcijom mjerenja i konsaltinga iz oblasti zdravstva.)
Objavu na Facebooku dr Badnjevića prenosimo u cijelosti :
1. Medicinski kisik je neophodan za održavanje dovoljnog nivoa kisika u krvi, te je jako važno da ljudi primaju odgovarajuću količinu medicinskog kisika, s obzirom da npr. visoke koncentracije mogu dovesti do toksičnosti. Mediciniski kisik se koristi za medicinske tretmane u zdravstvenim ustanovama ili u svakodnevnim situacijama kada pojedinac ne može samostalno disati na odgovarajući način. Također mogu ga uzimati i sportaši za vrijeme treninga ili prilikom određenih terapija kisikom.
2. Industrijski kisik se koristi u industrijskim okruženjima, poput proizvodnih pogona, za zadatke koji mogu uključivati sagorijevanje, oksidaciju, pa čak i za ubrzavanje određenih hemijskih reakcija.
3. Da li postoji razlika? DA! Osnovna razlika je u tome što industrijski nivoi čistoće kisika nisu u rangu sa nivoom čistoće medicinskog kisika. Kontejneri u kojima se doprema industrijski kisik često sadrže različite nečistoće. S druge strane boce s medicinskim kisikom moraju biti bez bilo kakvih zagađivača. Iz tog razloga industrijski kisik nije namijenjen za inhalaciju pacijenata poput medicinskog kisika.
4. Zbog navedenih očiglednih razlika postoje i različiti standardi/regulative za industrijski i medicinski kisik, te različite institucije koje se brinu o provedbi ispunjenosti navedenih regulativa. 066 706 323
5. Ispitivanje kvalitete medicinskog kisika može sprovesti samo laboratorija akreditovana po ISO 17025 standardu za ispitivanje kvaliteta kisika i nivoa zagađenja istog (kvalitet i kvantitet). U BiH ne postoji takva laboratorija!
6. Ono što bi istraživanje u ovoj oblasti moralo detektovati i zaustaviti je upotreba uljnih kompresora za dopremanje medicinskog kisika u zdravstvenim ustanovama. Takav nemar i neznanje su prije par godina u jednoj od BiH zdravstvenih ustanova uzrokovali pojavu ulja u plućima beba. Pisali smo o ovome. Upozoravali. Ništa se nije dogodilo. I dalje se koriste uljni kompresori u zdravstvenim ustanovama, a evo sad i industrijski kisik, istakao je Badnjević.
Da bi stvari bile još jasnije moramo objasniti da se tehnički gasovi dobijaju iz vazduha pomoću fizikalnih procesa, ili pak kao sekundarni produkt kod proizvodnih procesa. Isporučuje se u skladu sa svrhom upotrebe i potrebnim količinama i to u gasovitom i tečnom stanju. Ako se isporučuje u gasovitom stanju nalazi se u čeličnim spremnicima ili bocama , a ako se isporučuje u tečnom stanju onda se pretače u specijalne spremnike ili rezervoare.
Ovi podaci mogu se naći i na zvaničnim stranicama firmi koji se bave prometom tehničkih gasova poput Gilje-gas ili Messer.
https://gilje-gas.com/tehnicki-gasovi/kiseonik/
https://www.messer.hr/medicinski-plinovi
Boce sa gasovima označavaju se različitim bojama utisnutim oznakama u zid boce te naljepnicama koje obično obavještavaju o gasu lokaciji i vremenu punjenja boce.
Boja obično ne označava vrstu gasa već samo glavnu opasnost od gasa, odnosno da li je otrovan , zapaljiv, oksidirajući ili inertan .
Samo za najčešće korišćene gasove: kisik, azot, helijum, azot suboksid predviđene su specijalne boje. Kisik koji se pakuje u bijele boce , azotsuboksik u plave, argon u tamno zelene , azot u crne i helijum u boce braon boje .
Ljudi koji rade u UKC u Banjaluci u razgovoru sa nama potvrdili su da se dosada uglavnom koristile plave boce, odnosno one koje označavaju da se radi o tehničkom , a ne medicinskom kisiku.
„ Mi ovakve boce koristimo godinama , neke su stare i po dvadeset godina, i tek nakon što je ova afera sa kisikom izašla na vidjelo pojavile su se i boce sa bijelim oznakama, … kazao nam je jedan od naših insajdera koji je želio ostati anoniman iz straha da bi mogao ostati bez posla.
Najvećih razlika kada je u pitanju industrijski kisik u odnosu na medicinski kisik je to što industrijski kisik nije siguran za primjenu na ljudima. Odnosno, razina čistoće industrijskog kisika nije sigurna za ljudsku upotrebu jer bi mogao sadržavati zagađivače u spremnicima odnosno bocama .
Industrijski kisika najčešće se koristi kod zavarivanja i rezanja, kod proizvodnje čelika, , u proizvodnji papira , a pomaže i kod proizvodnje određenih goriva.
Nakon pokretanja priče o medicinskom kisiku u Banjaluci , mediji su se ozbiljnije počeli baviti pitanjem kako se snabdijevaju i druge bolnice u entitetu Republika Srpska. Iz izvještaja inspekcije, koji je rađen po prijavi Transparency internacional BiH, javnost je saznala da je još početkom septembra ( 2. septembra ) Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH upoznala Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS da je inspekcijskim pregledom u JZU Bolnica Trebinje utvrđeno da se preko firme iz Bijeljine (Gilje Gas ) za ovu bolnicu nabavljao tehnički kisik i koristio u medicinske svrhe kao lijek . Ni firma Kompanija Milojević Gilje Gas se ne nalazi u registru firmi Agencije za promet lijekova .
Damjan Ožegović iz Transaparency International BiH , nam je rekao da su za ovo saznali jer stalno prate javne nabavke u Bosni i Hercegovini.
„ Mi smo u junu 2021. došli do saznanja da se u bolnici u Trebinju koriste neki gasovi koji nisu medicinski a trebali bi da budu . Nije bilo samo riječ o kisiku već i o nekim drugim gasovima koji su korišteni za poslove dezinfekcije ili anestezije . Mi smo se obratili bolnici u Trebinju sa upitom međutim oni nisu bili zainteresovani samo su nam odgovorili sa se sve može naći u prethodno objavljenim tenderskim dokumentacijama. Iako su ovo bile samo sumnje mi smo se obratili inspekcijskim organima da ovo ispitaju. Republički inspektor je utvrdio da se gasovi koji se nabavljaju, između ostalih i kisik , tehničke prirode i da nemaju sve potrebne ateste te je zabranio prometovanje tih gasova. Prema našim saznanjima bolnica u Trebinju se žalila na inspekcijsko rješenje tražeći da se ono izvrši od izvršenja dok drugostepeni organ tako da se ti gasovi još uvijek koriste u ovoj bolnici. Međutim mi kada smo dobili potvrdu od inspekcija da se koriste tehnički a ne medicinski gasovi mi smo nastavili dalje da ispitujemo i došli smo do saznanja da od šest ponuđača , koji snabdijevaju javne zdravstvene ustanove samo jedna ima dozvolu Agencije za lijekove BiH da prometuje te gasove. Zatim smo svim inspekcijama u državi uputili zahtjeve da ispitaju te navode . Mogu vam reći da su u Federaciji BiH inspektori u rekordnom roku, manjem od deset dana , izvršili nadzor i tamo gdje su pronašli da postoje neregularnosti su zabranili dalje prometovanje tih gasova . Za razliku od Federacije BiH, Republički zdravstveni inspektor se oglasio nenadležnim i proslijedio je to dalje Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH koja se također proglasila nenadležnom. I mi već dva mjeseca imamo prepisku između Agencije i Republičke zdravstvene inspekcije i u ovom bosanskohercegovačkom entitetu ( Republika Srpska ) još niko nije izvršio medicinski nadzor u javnim zdravstvenim ustanovama tako da još uvijek ne znamo gdje se nabavljaju odgovarajući medicinski gasovi a gdje ne“ , istakao je Ožegović.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ipak je od početka ovog slučaja , izvršila kontrolu firme TGT Tehnogas iz Laktaša 27. septembra i izdala ovoj firmi usmeno rješenje o zabrani prometa i proizvodnje medicinskog kisika zbog neposjedovanja potrebnih dozvola.
“ Inspektori Agencije su 27. septembra od 8.30 do 17 sati boravili u ovoj firmi, izvršili kontrolu i konstatovali proizvodnju kisika. Sačinjen je zapisnik koji niko iz firme nije želio da potpiše, zbog čega im je usmeno zabranjena proizvodnja i promet kisika ”, navedeno je u saopštenju Agencije.
Međutim jedan od kolega novinara mi je rekao da je Tehnogas i nakon ovoga pokušao da dostavi kisik u UKC.
Rekao mi je da je dan nakon što je Tehnogas dobio zabranu , radio nešto na UKC-u i vidio kamion Tehnogasa kako dolazi, ali kada je vidio novinare da se okrenuo i otišao.
Od 5. Oktobra Agencije za lijekove BiH i zvanično je Tehnogasu zabranila proizvodnju i promet lijeka , medicinski kisik, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, u šta smo se uvjerili uvidom u listu firmi kojima je zabranjen rad nakon inspekcijskog nadzora.
Firma “TGT Tehnogas” kako su ranije naveli u Agenciji nije registrovana za prodaju i proizvodnju medicinskog kisika, a ne nalazi se ni u registru veleprometnika lijekova u Bosni i Hercegovini koji posjeduje dozvolu za uvoz i promet na veliko lijekova, niti u registru veleprometnika lijekova koji posjeduju dozvolu za unutrašnji promet na veliko. http://www.almbih.gov.ba/veleprometnici/
Nakon što je priča o kisiku pobudila veliko interesovanje medija i javnosti oglasile su se i pravosudne institucije.
Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci 27. septembra je saopštilo da je Stanivukovićevu prijavu proslijedilo Posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Tužilaštva Republike Srpske, obzirom da je takva praksa „u slučaju kada je učinilac krivičnog djela službeno ili odgovorno lice izabrano ili imenovano od Narodne skupštine RS“.
Ovo je potvrdila i Dragica Tojagić , sekretar Republičkog javnog tužilaštva
“ Mogu da potvrdim da je Republičkom javnom tužilaštvu posebno odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala proslijeđena od Okružnog javnog tužilaštva proslijeđena prijava gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića protiv direktora firme TGT Tehnogas Stanislava Čađe i direktora UKC-a Vlade Đajića. Ova prijava biće dodijeljena postupajućem tužiocu koji će izvršiti analizu ove prijave kao i svih dostavljenih priloga nakon čega će se odlučiti kako će odvijati dalje rad na ovom predmetu”, rekla je Tojagić.
Gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića ovo ipak nije spriječilo da 27. septembra Republičkom tužilaštvu ne dostavi i nove dokaze o aferi Kisik . U novoj krivičnoj prijavi zatraženo je i da se ispita i odgovornost ministra zdravlja i socijalne zaštite Alena Šeranića i predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića.
„ Firma TGT Tehnogas nije registrovana za promet lijekova .Firma nije registrovana za proizvodnju lijekova. Firma nije registrovana ni za šta. TG tehnički gas odnosno industrijski. Kroz promet u Republiku Srpsku papirološki je ušao samo tehnički gas i to tvrdim od prvog dana sa svim ovim dokazima i dva lažna sa kojim su oni mahali.
„ Ovo je sve nezakonito. I dalje stojim da je ovo zločin nad čovječanstvom i građanima . Šta su sve ovi ljudi spremni da urade zarad para. Milion i 350 hljada maraka tehničkog gasa je ušlo na Univerzitetski klinički centar u Banjaluci od firme koja nije ovlaštena za to“, ustvrdio je Stanivuković.
U sljedećoj epizodi Dosijea kisik govorićemo kako je na sve reagovala aktuelna vlast a kako opozicija u Republici Srpskoj, šta kaže Vlade a šta narodni poslanici , koliko se zarađuje na kisiku, a također analiziraćemo da li povećana smrtnost od korona virusa ima veze i sa kisikom ? Nakon ovog specijalnog tužilaštva ići ćemo i prema Tužilaštvu BiH..
Zahvaljujemo se ovom prilikom kolegama iz BIRN-a koji su nam dozvolili korištenje djela njihovih materijala .
