Close

Višemjesečni štrajk zdravstvenih radnika usred pandemije

Autor:

Mirsad Behram

March 30, 2021

Nažalost, ne radi se o nekoj rubrici ‘Vjerovali ili ne’, nego je riječ o surovoj stvarnosti: u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), na jugu Bosne i Hercegovine, još od 10. decembra prošle godine traje generalni štrajk zaposlenih u zdravstvu i to usred pandemije svjetskih razmjera.

U štrajku su medicinske sestre, tehničari, laboranti, vozači, čistačice i drugo osoblje, ali ne i doktori. Naime, još 2018. godine, Kolektivni ugovor sa Vladom HNK odvojeno su postigli Sindikat doktora medicine i stomatologije HNK-a i Nezavisni strukovni sindikat zdravstvenih radnika HNK-a.

Stvar je počela da se “zakuhava” još krajem ljeta prošle godine, kada su dva sindikata koji predstavljaju zdravstvene radnike u HNK – navedeni Sindikat zdravstvenih radnika, te Sindikat Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, najveće zdravstvene ustanove u ovom dijelu BiH – upozoravali vlasti da im je još godinu ranije istekao spomenuti Kolektivni ugovor.

Istakli su i zahtjeve: da Kolektivni ugovor bude bez odlaganja potpisan, te da u okviru tog ugovora dobiju povećanje koeficijenata za obračun plata u iznosu od po 0,5 bodova u dvije godine, kako bi na kraju dobili ukupno povećanje od 1,2 boda, što je povećanje koje je Kolektivnim ugovorom već dobio Sindikat doktora medicine i stomatologije HNK-a. U to vrijeme su isticali i kako su im primanja samo jednom povećavana u zadnjih 15 godina.

Protesti, štrajk i šator

Pošto, po ocjeni sindikalaca, nije bilo odgovora od Vlade, početkom novembra 2020. godine krenuli su sa nizom protestnih šetnji centrom Mostara, koje završavaju pred sjedištem Vlade HNK-a. Optuživali su vlasti i za opstrukciju pregovaračkog procesa, ignoriranje njihovih zahtjeva, izvođenje raznih administrativnih smicalica, te su 10. decembra prošle godine stupili i u generalni štrajk, čiji prekid je po zahtjevu Vlade u više navrata odbijen sudskim putem.

Na jednom od protesta, u neposrednoj blizini zgrade Vlade HNK-a, sindikati zdravstvenih radnika postavili su i šator, kako bi zvaničnike danonoćnim dežurama podsjetili na neriješen problem potpisivanja Kolektivnog ugovora.

U januaru ove godine je konačno potpisan usaglašeni protokol o pregovaranju, međutim, direktni kontakti dvije strane krenuli su tek 11. februara ove godine. Nekoliko pregovaračkih sesija, koje su završene neuspjehom, u javnosti su, ako ništa drugo, iskristalizirale šta je suština problema.

(Ne)ima para za zahtjeve sindikata

Naime, kako su u više navrata istakli iz Vlade HNK-a, izračuni su pokazali kako su zahtjevi sindikata, kada se to “prevede” u novac, “teški” oko 30 miliona konvertibilnih maraka u tri godine, odnosno 24 miliona KM u dvije godine, što je bio revidirani prijedlog dva sindikata. S druge strane, u Vladi HNK tvrde da su ti zahtjevi nerealni, te da vlasti mogu ponuditi najviše 18 miliona KM za dvije godine.

“Ja mislim da u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo, kad imamo smanjene prihode i proračun, kad imamo smanjene prihode Zavoda zdravstvenog osiguranja, smanjene prihode svih općina i gradova, da je ovo realno što se može ponuditi”, rekao je nedavno premijer HNK-a, Nevenko Herceg, aludirajući na to da smanjene prihode imaju svi uključeni akteri u finansiranje zdravstvenog sistema u HNK. “Čak ja mislim da je i iznad toga”, dodao je Herceg.

S druge strane, sindikalni predstavnici na takve stavove iz kantonalne Vlade odgovaraju kako je očito da u HNK ima para za sve, osim za zdravstvene radnike. Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a, Dalibor Vuković ustvrdio je da vlasti samo govore o minusima.

“Niko nam nije dao odgovor kako su drugim zdravstvenim djelatnicima, u srcu pandemije, redovno povećavane plate, bez ikakvih problema”, kazao je nedavno Vuković.

Vlasti tvrde i da bi, ako bi se ispunili zahtjevi dva sindikata, došlo do povećanja plata od 120 posto, ali i do smanjenja razlike koeficijenta složenosti poslova u odnosu na ljekare, što bi onda – kako tvrdi kantonalni ministar zdravstva, dr. Goran Opsenica – dovelo do lavine zahtjeva ne samo doktora, nego i sindikata ostalih budžetskih korisnika.

“Da se našalim, u ‘zasjedi’ stoji sindikat osnovnih škola, srednjih škola, MUP-a i svi ostali”, kazao je nedavno ministar Opsenica, nakon šireg sastanka svih aktera u zdravstvenom sistemu sa zvaničnicima sindikata koji predstavljaju oko 2600 zdravstvenih radnika u HNK.

Otkazani pregledi

U međuvremenu, štrajk zdravstvenih radnika odražava se na pružanje zdravstvene zaštite stanovništvu.

Iz dva sindikata koji okupljaju zdravstvene radnike u HNK saopćili su u više navrata kako se za vrijeme generalnog štrajka zdravstvena njega pruža hitnim slučajevima i oboljelima od Covida 19.

Najviše trpe ambulantni pregledi, pri čemu ima slučajeva da su odgođeni pregledi na koje su pacijenti čekali i mjesecima.

Ako se još svemu pridoda aktuelna pandemija korona virusa, onda se slobodno može reći da se zdravstveni sistem HNK trenutno nalazi u fazi agonije, što su uostalom i sami sindikati u više prilika pominjali.

Persone non-grata

Ovih dana su sindikalni predstavnici otišli i korak dalje: Sindikat SKB-a Mostar, uz konsultaciju sa Sindikatom zdravstvenih radnika HNK-a donio je odluku da se, po njima, tri ključne osobe – premijer Nevenko Herceg, ministar zdravstva Goran Opsenica i ministar finansija Adnan Faladžić – proglase nepoželjnim osobama – personama non-grata za oko 2600 zdravstvenih radnika.

Najavili su i praksu doslovnog, svakodnevnog protestiranja pred sjedištem Vlade HNK-a u Mostaru. Tako se generalnom štrajku zdravstvenih radnika ni ne nazire kraj i to u trenutku dok brojevi novozaraženih virusom korona, zatim broj hospitaliziranih, ali nažalost i broj umrlih od posljedica zaraze rapidno rastu.

Istražite više

90 godina Kluba akademičara Banjaluke (KAB)

„Mi hoćemo da služimo socijalnom progresu, a ne socijalnom mračnjaštvu i reakciji. Da naš rad bude stvarno društveno koristan. Da savremena naučna istina postane svojina