Deponija Uborak, koja se nalazi nekoliko kilometara sjeverno od Mostara, čije zatvaranje, sanaciju i izmještanje već godinama traže mještani okolnih prigradskih naselja, ugrožava i tamošnje biznise i radna mjesta.
To tvrde stanovnici tog područja, koji u okolini sporne deponije posjeduju firme, koje zapošljavaju radnike.
Mještanin Nijaz Hodžić u neposrednoj blizini deponije, u naselju Uborak-Buđevci, posjeduje pogon za proizvodnju gljiva, sa 11 zaposlenih. Nedavni ekološki incident, na koji su stanovnici tog područja upozorili objavljivanjem video-zapisa ogromnog požara, sa velikom stubom crnog dima, nanio je značajnu štetu Hodžićevom pogonu. Naime, stradali su filteri u njegovom pogonu za proizvodnju gljiva, te se šteta procjenjuje na oko 5.000 maraka.
“Od koga ću ja naplatiti štetu? Nisu u pitanju samo filteri. Ne znam šta će biti sa gljivama. Unutra ih ima blizu 30 tona”, kazao je Hodžić.
On ističe da zagađenje, koje nastaje nepravilnim radom deponije Uborak, ugrožava opstanak njegovog biznisa.
“Ja ću biti prvi koji će zatvoriti preduzeće ako se ova deponija ne zatvori do nove godine”, rekao je Hodžić i upozorio da će time bez posla ostati njegovi radnici.
Sve je krenulo uz podršku EU
Podjećanja radi, deponija Uborak datira još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Uoči rata, nakon protesta lokalnog stanovništva, deponija je zatvorena. Međutim, ratne okolnosti dovele su do toga da je deponija Uborak sredinom devedesetih u vrijeme i uz pomoć uprave Administracije Evropske unije (EU) nad Mostarom, ponovo aktivirana.
Nakon što su prije dvije godine mještani okolnih prigradskih mostarskih naselja počeli borbu za zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak, u javnost je počelo isplivavati da se deponijom godinama upravljalo mimo pravila, pa su se građani usprotivili i novom idejnom projektu da se deponija proširi.
Mještani su i na nedavnoj javnoj raspravi o mogućem proširenju deponije upozorili i da više neće trpjeti uništavanje vode, zemljišta i zraka, usljed čega više nema prinosa u tom poljoprivrednom kraju, a sve više je oboljelih od kancerogenih bolesti.
Nema više trešanja, ali ima oboljenja
Nijaz Hodžić iz naselja Uborak-Buđevci je na javnoj raspravi rekao i kako je prije nekoliko godina posadio 270 stabala trešanja. Danas, situacija je međutim katastrofalna.
“Prve godine kada je to rodilo, ubrao sam sedam tona trešanja. Trebao bih ubrati prosječno desetak tona s tih voćki. Ove godine, nisam se najeo trešanja. Nisam se najeo prethodne četiri godine”, rekao je vidno uzbuđeni Hodžić.
Stanovnici naselja Bijelo Polje i Vrapčići oko deponije tvrde da je stanje sve gore. Od početka protesta za zatvaranje, sanaciju i uklanjanje deponije Uborak, u junu 2019. godine, mještani tvrde da je naglo porastao broj oboljelih i umrlih. To tvrdi i zastupnik, te član Komisije za okoliš Parlamenta Federacije BiH, Ahmed Džubur.
“Nedvojbene statističke posljedice su ogromno povećanje mortaliteta, veliki broj oboljelih od najtežih kancerogenih oboljenja, koja ima gotovo svaka kuća na tom prostoru”, rekao je Džubur.
Eksperti iz ove oblasti navode da je najbliže naselje, Gornji Vrapčići, od deponiie Uborak udaljeno oko 300 metara, a najbliža kuća odlagalištu je na svega 80 metara zračne linije.
Šta se sve odlagalo?
U više protesta i blokada deponije, stanovnici okolnih naselja su tvrdili kako je problem u tome što na Uborku nije odlagan samo komunalni otpad. Na to je ukazao i parlamentarac Ahmed Džubur.
“Gdje su završili svi bolnički otpadi iz Mostara, Širokog Brijega, Ljubuškog, iz Rijeke, iz Hrvatske? Na Uborku. Gdje su završile životinje koje su doživjele eutanaziju nakon bruceloze i Q-groznice? Na majci svih deponija, na Uborku”, ustvrdio je Džubur, obraćajući se prisutnima na javnoj raspravi.
Treba podsjetiti da se na lokalitetu Uborka nalaze tri rupe za odlaganje otpada. Kao prvo, tu je stara, zatvorena, deponija. Zatim slijedi nova deponija, koja se sastoji od prve kasete za odlaganje otpada, napunjene 2018. godine, te još jedne kasete, kojoj su kapaciteti pri kraju. Vlasti su prije dvije godine predložile proširenje deponije za još jednu kasetu.
Međutim, Siniša Cukut, rukovodilac Službe za zaštitu životne sredine u konsultantskoj firmi “IG” iz Banja Luke, koja je uradila Studiju uticaja na okoliš projekta proširenja deponije, ističe kako je i stara deponija nesanitarna.
“Ona nije adekvatno zatvorena, nije spriječen prodor ni oborinskih ni pozadinskih voda u tijelo deponije. Nema adekvatnog oborinskog kanala, nema kontrolisane odvodnje procjednih voda, što ima negativan uticaj na lokaciju”, ustvrdio je Cukut.
Nedostaci projekta proširenja
On je naveo i da sanitarna kaseta, napunjena 2018. godine, takođe nije adekvatno zatvorena, odnosno nije urađen gornji multi-barijerni sloj sa provedenom rekultivacijom.
Prema nalazi Studije uticaja na okoliš projekta proširenja deponije Uborak, izvršena sanacija na staroj deponiji ne zadovoljava standarde zakonodavstva ni BiH ni Evropske unije. Prema toj studiji, predloženi projekat proširenja deponije Uborak ima dva ozbiljna nedostatka. Prvi je da nije predviđena izgradnja postrojenja za pročišćavanje procjednih, deponijskih voda.
“Projektom je, kao način tretmana procjednih, deponijskih voda predviđeno njihovo sakupljanje u otvorenu lagunu i recirkulacija na tijelo deponije, što predstavlja rizik da se procjedne vode dijelom preliju iz lagune ili tijela deponije u obodne kanale i direktno ispuste u okoliš, prilikom pojave natprosječno obilnih padavina”, kazao je na javnoj raspravi Siniša Cukut, rukovodilac Službe za zaštitu životne sredine u konsultantskoj firmi “IG” iz Banja Luke. On je istakao kako to može dovesti do onečišćenja površinskih i podzemnih voda i okolnog zemljišta.
Međutim, zemljište je već kontaminirano. Na mjernim stanicama oko deponije uočeno je prisustvo teških, kancerogenih metala.
Rukovodilac Službe za zaštitu životne sredine u konsultantskoj firmi “IG” iz Banja Luke, Siniša Cukut takođe navodi i da projektom proširenja deponije Uborak takođe nije predviđena ni izgradnja postrojenja za tretman deponijskih plinova.
“Ispuštanjem deponijskih plinova bez njihovog tretmana dolazi do emisije neprijatnih mirisa, kao i ispuštanja značajne količine otpadnih gasova, koji imaju efekat staklene bašte i koji su štetni za ozonski omotač u Zemljinoj atmosferi”, upozorio je Cukut.
Zaključak Studije uticaja na okoliš proširenja deponije Uborak je da se tim projektom ne mogu osigurati potrebni uslovi za zaštitu okoliša na lokalitetu deponije Uborak i u njenoj okolini.
Ovakav zaključak Studije samo je razlog više za konačno zatvaranje i izmještanje deponije Uborak, smatraju mještani naselja oko deponije Uborak.
Treba reći i da je javnoj raspravi o prijedlogu proširenja deponije na još jednu kasetu prisustvovao i novoimenovani gradonačelnik Mostara, Mario Kordić. On je u svom izlaganju ustvrdio da je deponija Uborak jedan od prioriteta u radu gradske administracije. Najavio je da će se taj problem, uz konsultacije sa strukom, rješavati u što kraćem mogućem roku.
“Bilo je ovdje sporno da li je onih pet predloženih godina paravan za ostanak deponije gore, jer je neko spomenuo pet i više godina. Odgovorno vam tvrdim, kad sam ja u pitanju i ljudi koji meni odgovaraju u Gradskoj upravi, da to neće biti tako”, rekao je Kordić.
“Ekološka bomba”
Pet godina je rok koji se, ustvari, spominje u Planu prilagođavanja upravljanja otpadom u Mostaru, kojeg je nedavno objavilo Federalno ministarstvo okoliša.
Takođe, novoizabranom Gradskom vijeću Mostara ovih dana je osam firmi iz BiH i inostranstva predstavilo svoje prijedloge rješenja problema otpada. Ti prijedlozi uključuju i spalionice, proizvodnju struje iz smeća, sortiranje i reciklažu, te slično. To su projekti koji se procjenjuju na više desetina miliona maraka.
Proteklih godina se razgovaralo i o pronalasku nove lokacije, ali vlasti nikada nisu izašle sa konkretnim prijedlogom, pravdajući to tadašnjim nepostojanjem Gradskog vijeća.
“Činjenica je da se onaj lokalitet gore, bez obzira na to hoće li se sutra na drugom mjestu otvoriti nova deponija, on se mora sanirati. Ono jeste ekološka bomba”, priznao je i sam gradonačelnik Mario Kordić, pozivajući mještane na strpljenje i zajedničko rješavanje problema.
Vrijeme, međutim, curi, a mještani podsjećaju kako je i druga, postojeća kaseta za odlaganje nove deponije pri kraju kapaciteta.
Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH) , 29. aprila objavilo je na svojoj internet-stranici dokument, u kojem je dat rok Gradu Mostaruda u roku od tri godine zatvori spornu deponiju Uborak.
Predsjednik Udruženja građana “Jer nas se tiče”, Omer Hujdur kaže da ovo znači da bi u roku od tri godine trebala biti pripremljena nova lokacija za odlaganje otpada u gradu Mostaru.
Iz Nevladinog sektora koji se godinama bori protiv nastavka rada deponije Uborak najavljuju i da će tražiti od tri godine, kojeg je dalo nadležno Ministarstvo Gradu Mostaru.
“Ovo je definitivno priznanje da deponija ne može opstati na ovom lokalitetu, gdje ugrožava stanovništvo, gdje ugrožava biljni svijet, životinjski svijet, vinograde, našu rijeku Neretvu, Grad Mostar. Ovo je priznanje da smo bili upravu, da to ne može tu biti”, rekao je Hujdur.
Podsjećamo građani Mostara zajedno za NVO od ljeta od ljeta 2019. godine protestima i blokadama bore za zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak, koja se nalazi pored prigradskih naselja sjeverno od Mostara.
Mještani su u više navrata tvrdili da se na tu deponiju, osim komunalnog, godinama odlagao i nedozvoljeni životinjski, te medicinski otpad. O ovoj deponiji u javnosti se počelo više pričati u junu 2019. godine, nakon što je objavljeno da se na Uborku odlaže i otpad sa gradskog pročistača otpadnih voda, u kojem je utvrđeno i prisustvo opasnog otrovnog ulja piralena.
