Notice: Function add_theme_support( 'html5' ) was called incorrectly. You need to pass an array of types. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 3.6.1.) in /var/www/radnickasolidarnost/htdocs/wp-includes/functions.php on line 5831
DUHANSKA INDUSTRIJA PROPALA ZAJEDNO SA RADNIM MJESTIMA – Radnička Solidarnost
Close

DUHANSKA INDUSTRIJA PROPALA ZAJEDNO SA RADNIM MJESTIMA

„Radnička solidarnost“ je analizirala stanje u duhanskoj industriji, te ko je kriv što je zbog loše akcizne politike i privatizacije bez posla ostalo hiljade radnika.

Autor:

Darko Omeragić

June 19, 2021

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Od predratne tri fabrike duhana u Bosni i Hercegovini radi još samo jedna i to sa skromnim brojem radnika. Jedna od onih koje su propale je Fabrika duhana Mostar kojoj je Vlada FBiH prije mjesec dana uplatila 50.000 KM za pokretanje stečaja ne bi li se spasilo što se spasiti da. Fabrika duvana Banjaluka koja je u vlasništvu bugarske firme Bulgartabac ne radi već tri godine, a radnici su poslani kućama sa po 500 eura za svaku godinu radnog staža.

Jedino je „preživjela“ Fabrika duhana Sarajevo, ali ne i njeni radnici. Od predratnih 3.000 radnika, odnosno nekoliko stotina koliko ih je u ovoj fabrici radilo poslije rata danas ih na posao dolazi svega 60.

Mnogo je razloga zbog kojih možemo zaključiti da je duhanska industrija u našoj zemlji u potpunosti propala. Na neke od njih prije nekoliko dana ukazala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine koja je prezentovala elaborat, tačnije presjek stanja u duhanskoj industriji u BiH sa strateškim smjernicama revitalizacije. Elaborat su napisali neki od direktnih sudionika u proizvodnji i prodaji duhana i cigareta u BiH.

U ovoj vrlo korisnoj studiji koju bi trebali dobro da izuče predstavnici izvršnih vlasti u BiH se otkrivaju uzroci propasti duhanske industrije i daju preporuke za njeno oživljavanje. Duhansku industriju u BiH su „ubili“ visoki porezi na duhanske proizvode, ali nažalost ovo nije dovelo do smanjenja broja pušača u našoj zemlji. Šta više, bh. građani se i dalje u jednakoj mjeri truju cigaretama, ali sada onima sa crnog tržišta i vrlo upitnog kvaliteta. U elaboratu se navodi da najveći razlog za veliki pad legalne proizvodnje lista duhana leži u činjenici da je pala legalna proizvodnja duhanskih proizvoda u posljednjih deset godina zbog neadekvatne trošarinske politike. Najveći pad legalne proizvodnje doživjeli su upravo bh. proizvođači koji su u pravilu najvećim dijelom prodavali proizvode nižih cjenovnih grupa i koji su zbog previsokog rasta cijena prelazili na nelegalne izvore opskrbe. Time su domaće fabrike izgubile tržište i nisu više imale ekonomsku opravdanost za proizvodnju. Istovremeno je i politika poticaja uzgoja duhanskog lista bila neadekvatna, za razliku od susjednih zemalja, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Veliki porezi

Da stvar bude još gora porezni teret (PDV i trošarine) na duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini je 12 posto veći od poreznog tereta u zemljama u našem okruženju. Sve ovo je dovelo do pada legalne prodaje cigareta u BiH u posljednjih 12 godina sa 10,6 milijardi komada u 2009. na 3,5 milijarde u 2020. godini, što znači da je u tom periodu legalna prodaja pala na jednu trećinu ukupne prodaje cigareta. Autori elaborata navode da je zaključno sa prošlom godinom nelegalno tržište cigareta u BiH naraslo na 50 posto, a kupce bi od sivog tržišta moglo jedini udaljiti to da se smanji cijena cigareta na legalnom tržištu. Jedan od načina da se spasi duhanska industrija je ili da se smanji akciza na cigarete ili da se zamrzne onoliko dugo dok se akciza u zemljama u okruženju ne uskladi sa akcizama u našoj zemlji.

Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata PPDIVUT je svojevremeno radio u Fabrici duhana Sarajevo i to kao jedan od rukovodilaca. S tugom se sjeća dana i velikih redova radnika koji su dolazili na posao, a za „Radničku solidarnost“ je otkrio neke od nevjerovatnih posljedica propasti duhanske industrije:

„Sad se u krugu FDS-a proizvode hljeb i ostali pekarski proizvodi. Fabrika je prošlost! Baš kao što je slučaj i sa mostarskom i banjalučkom fabrikom. U FDS-u nema sindikata radnika jer su nas molili da zbog troškova ugasimo račun, a imali su nekada jak sindikat. Tamo je praktično sve uništeno. Mnogi radnici su raspoređeni u firmu Fine Food da proizvode pekarske proizvode. Neki radnici su zbog toga tužili upravu fabrike i sada vode sudske postupke. Prije rata je FDS radio u tri smjene. Fabrika je dobro funkcionisala i poslije rata dok je bio živ Šefik Lojo, dugogodišnji direktor fabrike. Mi smo ukazivali na propuste u privatizaciji, ali nas niko nije slušao. Bili su tu neki drugi interesi i u skladu s njima fabrika je prodata“, priča Avdagić.

Mehmed Avdagić foto: Darko Omeragić

Naš sagovornik kaže da će na lokalitetu FDS-a biti izgrađene stambene zgrade i da će taj prostor na Pofalićima doživjeti sličnu sudbinu kao i objekat Sarajevske mljekare koji se nalazio u blizini.

„Aktuelni direktor FDS-a Edin Mulahasanović je sindikat izvršio udar i smijenio sindikalnog povjerenika kako bi postavio „žutog“ sindikalca koji je podržao sve što se događalo u FDS-u, a evo vidite gdje je danas fabrika. Tada sam na sastanku u FDS-u ukazao da će ako se bude fabrika vodila politikom koja se vodi u tom momentu završiti kao i Fabrika duhana u Mostaru“, kaže Avdagić.

Od ovog sindikalca smo saznali da su radnici FDS-a svoje dionice prodavali pod pritiskom (što nije rijedak slučaj u BiH):

„Prodajom dionica radnici su izgubili upravljačku snagu koju su imali kroz kapital. To je jačalo aktuelnog direktora koji je u svemu imao i podršku vlastodržaca. Tu su bile vrlo prljave transakcije koje je analizirala i Finansijska policija FBiH, a o svemu su obaviješteni međunarodna zajednica i mediji. Nažalost, završeno je na ovaj način. Dvadeset miliona eura koliko je vrijedila privatizacija FDS-a je ništa u odnosu na vrijednost koju je iza sebe ostavio bivši direktor FDS-a Šefik Lojo. FDS je vlasnik ogromnog kapitala i velikog broja nekretnina. Samo zemlja na kojoj se nalazi fabrika vrijedi više od tih 20 miliona eura koliko su dobili od prodaje fabrike“, kaže Avdagić.

Presuđeni direktor

Iako je privatizacija FDS-a očito urađena na loš način po većinu radnika do sada niko nije odgovarao. Protiv Edina Mulahasanovića je u januaru 2019. godine potvrđena optužnica u Općinskom sudu Sarajevo zbog zloupotrebe koja se odnosi na zaključivanje ugovora o skladištenju duhana koji je Mulahasanović 2008. godine potpisao sa Hasanom Nurkićem, vlasnikom firme Agrokontrola iako je u tom trenutku bio član Nadzornog odbora FDS-a i Odbora za reviziju FDS-a. Mulahasanović je u augustu prošle godine po osnovu sporazuma o priznanju krivnje zbog ovoga osuđen na šest mjeseci zatvora uslovno i novčanu kaznu. I dalje je direktor FDS-a.

Podsjetimo, Vlada FBiH je 40 posto svojih dionica u FDS-u 2016. godine za 42 miliona KM prodala kompaniji British American Tobacco (BAT), a nakon prodaje dionica premijer FBiH Fadil Novalić je rekao da je fabrika prodata onome ko je najviše platio. Nažalost, izgleda da je cijena bila ključni uslov za privatizaciju jer o radnicima očito niko nije razmišljao.

Akciznu politiku koja se vodi u BiH uzalud su kritikovali i ekonomski analitičari koji su upozoravali na njene pogubne posljedice. Ekonomista Damir Miljević je rekao da se akcizna politika u BiH pravdala EU legislativom, ali da niko nije razmišljao o prosječnim platama u BiH.

„Kada imate neki proizvod koji je preskup, a svi ga troše, pojavit će se konkurencija, odnosno crno tržište“, kazao je Miljević.

Vlasti u BiH su očito razmišljale samo o tome kako da se što prije riješe svojih dionica u fabrikama duhana ne mareći na to kako će loša akcizna politika i privatizacija uticati na njeno poslovanje u budućnosti. S toga i ne čudi da se sve završilo jednim velikim krahom i ukidanjem radnih mjesta.

Istražite više

Da li je važniji interes građana ili pojedinaca?

Borba oko izgradnje malih hidroelektrana u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH se nastavlja Otvorena pisma parlamentarcima uputili su neposredno uoči glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama