Završetak štrajka je rezultat višemjesečnih protesta, teških optužbi i razgovora između sindikata i vlasti
Nakon više od pet mjeseci trajanja, u četvrtak, 20. maja, napokon je okončan generalni štrajk oko 2600 zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), izuzimajući doktore medicine i stomatologije.
Rezultat je to višemjesečnih protestnih šetnji i okupljanja zdravstvenih radnika u centru Mostara i pred sjedištem Vlade HNK, zatim sudskih sporova, ali i povremenih razgovora dvije strane.
Do završetka obustave rada, u koju su još 10. decembra 2020. godine stupili medicinske sestre, tehničari, te drugo medicinsko i nemedicinsko osoblje u zdravstvenim ustanovama HNK-a, došlo je nakon što je napokon potpisan novi Kolektivni ugovor između reprezentativnog sindikata i Vlade HNK-a, odnosno resornog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite/skrbi HNK-a.
“Zadovoljni smo, sretni smo napokon što smo nakon pola godine završili generalni štrajk”, izjavio je, s vidnim olakšanjem, Ivica Anić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, koji je ujedno i reprezentativni sindikat zdravstvenih radnika na prostoru od Neuma do Konjica.
Iz sindikata su saopćili kako su, nakon višemjesečne borbe, većinom ispunjeni njihovi zahtjevi, te su stavili svoj potpis na novi kolektivni ugovor.
Zahtjevi sindikata nisu do kraja ispunjeni
“Za razliku od prve ponude, gdje je Vlada HNK ponudila da ne daje nijednu konvertibilnu marku, samo produženje Kolektivnog ugovora na dvije godine, do ovog danas što smo doveli u koeficijentima, možemo reći da smo zadovoljni. Nismo do kraja zadovoljni jer nisu svi naši zahtjevi ispunjeni, ali uzeli smo u obzir i pandemiju i ekonomsku situaciju .
Na kraju, kad sve sumiramo, možemo reći da se zaista ispunilo dosta naših zahtjeva i da smo time zadovoljni”, rekao je Anić nakon što je stavio svoj potpis na novi Kolektivni ugovor sa Vladom HNK.
“Nakon više mjeseci borbe zdravstveni radnici su ipak postigli to da vlast uzme naše zahtjeve u razmatranje i na kraju je popustila na određeni način i djelomično udovoljila zdravstvenim radnicima. Žao nam je što je trebalo pet-šest mjeseci da čelni ljudi Vlade HNK-a uvide da trebaju razgovarati sa zdravstvenim radnicima, sa ljudima koji se bore za živote naših građana i koji su dali maksimalni doprinos u ovoj pandemiji korona virusa”, smatra predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u HNK i član pregovaračkog tima, Dalibor Vuković.
Ipak, dodaje kako zdravstveni radnici osjećaju i “gorak ukus” što se sve to moralo dogoditi.
Podsjećanja radi, još od augusta prošle godine dva sindikata zaposlenih u zdravstvu su tražili da se potpiše novi Kolektivni ugovor, jer je stari istekao prije dvije godine.
Tražili su i da im se vrijednost koeficijenta za obračun plata poveća za jedan bod u naredne dvije godine, kako bi dobili povećanje koje je već ranije, 2018. godine, dobio Sindikat doktora medicine i stomatologije HNK-a. Tvrdili su i da su im primanja već više od decenije skoro nepromijenjena.
Međutim, do pregovora nikako nije dolazilo, te su početkom novembra prošle godine sindikalci krenuli sa protestnim šetnjama gradskim ulicama i okupljanjima pred sjedištem Vlade HNK-a u centru Mostara.
Pošto, kako su navodili, adekvatne reakcije vlasti nije bilo, te optužujući Vladu HNK-a za ignorantski odnos, 10. decembra su stupili u generalni štrajk, usred pandemije virusa korona.
Kako su tada najavili, za vrijeme trajanja štrajka pružane su zdravstvene usluge samo u hitnim slučajevima, kao i oboljelima od covida 19, dok su odgođeni razni specijalistički i pregledi po ambulantama, na koje su – po priznanju samih sindikalaca – pacijenti čekali u nekim slučajevima i mjesecima.
Vlada HNK je za to vrijeme u više navrata pokušala ishoditi zabranu generalnog štrajka sudskim putem. Međutim, u više presuda općinski i kantonalni sud u Mostaru su presuđivali da štrajk zdravstvenih radnika nije nezakonit.
Vrhunac krize označila je i činjenica da su u jednom trenutku, krajem marta ove godine, sindikati nepoželjnim osobama proglasili premijera HNK-a, Nevenka Hercega, ministra zdravstva dr Gorana Opsenicu, te ministra finansija Adnana Faladžića.
Sindikalci su, takođe, krajem januara ove godine, u jeku krize, pored zgrade Vlade HNK-a postavili i šator, sa dnevnim i noćnim dežurama, kako bi predstavnike vlasti konstantno podsjećali na neriješen problem potpisivanja novog Kolektivnog ugovora i povećanja primanja.
Koliko sve to košta?
Na kraju, u ponedjeljak, 17. maja, iz Vlade HNK-a je saopćenjem javnost upoznata o tome da je Vlada dala saglasnost na konačan tekst Kolektivnog ugovora o pravima poslodavaca i radnika u oblasti zdravstva.
“Sredstva za finansiranje prava utvrđenih Kolektivnim ugovorom osiguravaju se u Finansijskom planu Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK, iz sredstava osnivača i u finansijskim planovima zdravstvenih ustanova.
Javne zdravstvene ustanove počinju primjenu Kolektivnog ugovora od 1. juna nakon stupanja na snagu odluke Vlade”, navodi se u saopćenju za javnost Vlade HNK-a.
Šta su, zapravo, zdravstveni radnici u HNK dobili?
“Sigurno će dobiti minimalno koeficijent od 0,60, dva puta po 0,30”, objasnio je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar, Ivica Anić.
To praktično znači – ako se ti brojevi uporede sa onima iz prvobitnih zahtjeva dva sindikata o traženom povećanju koeficijenata za obračun plata da su na kraju dobili upola manje uvećane koeficijente.
Ustvari, ključno pitanje je bilo koliko su zahtjevi sindikata zdravstvenih radnika bili “teški” na godišnjem nivou.
Tako je iz Vlade HNK-a početkom marta, tokom jedne šire runde pregovora, bilo rečeno kako su dva prijedloga – koja je bio prethodno iznio sindikat – teška po 30 miliona maraka u tri godine, te 24 miliona u dvije, a da Vlada može ponuditi 18 miliona povećanja za dvije godine.
Također, tada je i ministar zdravstva HNK-a, Goran Opsenica ustvrdio i da bi povećanje koeficijenata, koje je tražio sindikat, dovelo do povećanja plata od 120 posto, zatim do smanjenja razlike koeficijenta složenosti poslova u odnosu na ljekare, što bi onda dovelo do lavine zahtjeva, ne samo doktora, nego i sindikata ostalih budžetskih korisnika.
Iz Vlade HNK su upozoravali i kako su takvi zahtjevi sindikata bili nerealni, posebno u trenutku dok se kantonalni budžet, zbog ekonomije pogođene pandemijom virusa korona, znatno slabije puni nego prethodnih godina.
Očito je na kraju postignut kompromis, te je potpisan novi Kolektivni ugovor, koji važi za naredne dvije godine.
“Slijedi nam, naravno, opet borba za dvije godine za novi Kolektivni ugovor”, rekao je čelnik kantonalnog Sindikata zdravstvenih radnika Dalibor Vuković.
Sindikalni predstavnici su uputili i izvinjenje pacijentima, koji su trpili zbog štrajka nedobijanjem zdravstvenih usluga, ističući i da je “ovo bio jedini put” kojim su mogli ostvariti svoja prava.
“Svi ljudi koji su bili naručeni, će sada biti pozivani i da se što prije obavi internistički pregled”, poručio je lider Sindikata SKB Mostar, Ivica Anić.
