Notice: Function add_theme_support( 'html5' ) was called incorrectly. You need to pass an array of types. Please see Debugging in WordPress for more information. (This message was added in version 3.6.1.) in /var/www/radnickasolidarnost/htdocs/wp-includes/functions.php on line 5831
NEMA IGRE S RUDARIMA – Radnička Solidarnost
Close

NEMA IGRE S RUDARIMA

Broj radnika u rudnicima treba smanjiti — slažu se u Samostalnom sindikatu radnika u rudnicima FBiH, ali način njihovog otpuštanja i dinamika ovog procesa nisu ispravni

Autor:

Darko Omeragić

May 17, 2021

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Rudari iz svih sedam sindikalnih organizacija pod okriljem Samostalnog sindikata radnika u rudnicima Federacije BiH bili su među rijetkim radnicima u našoj zemlji koji su  Međunarodni praznik rada obilježili protestom. Veći broj rudara toga se dana okupio ispred zgrade Vlade FBiH da pokaže nezadovoljstvo nepravednim i nehumanim restrukturiranjem rudnika uglja u sastavu koncerna Elektroprivreda BiH.

Riječ restrukturiranje u Bosni  i Hercegovini  po pravilu znači otpuštanje radnika. Predsjednik Samostalnog sindikata radnika u rudnicima FBiH Sinan Husić kaže da mu je ono što govore iz Elektroprivrede BiH i Vlade FBiH potpuna nepoznanica i da takva rješenja njegov sindikat neće prihvatiti:

„Nećemo prihvatiti da se preko noći hiljade radnika pošalju na biro. Određeni dijelovi Vlade pokazali su spremnost da prilikom restrukturiranja rudnika upotrijebe silu i moć“, kazao je Husić.

Kako je rastao dug

Problemi u federalnim rudnicima traju već decenijama. No, njih nikada nisu proizvodili rudari nego upravljačke strukture koje su — služeći politici koja ih je dovodila na čelne pozicije u rudnicima —zapošljavala stranačke kadrove. Proces restrukturiranja rudnika u FBiH nije počeo dobro. Zapravo, počeo je prijetnjama iz Vlade FBiH. Upravljanje rudnicima u FBiH preuzela je 2009. godine Elektroprivreda BiH (EPBiH), kada je preuzela i brigu od 10.460 zaposlenih u rudnicima. Te godine dugovanja sedam rudnika iznosila su 431,3 miliona KM.

Dvanaest godina kasnije dugovanja ovih rudnika popela su se na 920 miliona KM, a samo prošle godine dug je narastao za 79 miliona KM. Od 2009. do 2020. godine Javno preduzeće EPBiH je za modernizaciju opreme u sedam rudnika u sastavu koncerna uložila 312 miliona KM, a broj zaposlenih je smanjen sa 10.460 na 7.519. Tokom tih godina izjednačene su naknade za topli obrok i regres na nivou koncerna, a prosječna neto plata je sa 800 KM povećana na 1.200 KM.  U tom periodu EPBiH je izvršila avansne uplate za ugalj u iznosu od 240 miliona KM.

Ipak, pored svega navedenog EPBiH je u maju ove godine priznala da sve to nije dovoljno, da su efekti ulaganja neznatni, da je izostao domaćinski odnos prema opremi i da su podaci o gubicima i dugovanjima neumoljivi. Drugim riječima: ništa bez restrukturiranja i novog otpuštanja radnika u rudnicima. U EPBiH računaju da je broj radnika u rudnicima potrebno smanjiti za još 1.500 i da je riječ o radnicima zaposlenim u administraciji.

Optimalan broj zaposlenih u sedam rudnika je, prema njihovoj računici, 5.585. Da broj radnika u rudnicima treba smanjiti slažu se i u Samostalnom sindikatu radnika u rudnicima FBiH. Međutim, sindikat se ne slaže s načinom njihovog otpuštanja ni sa  dinamikom ovog procesa. Traže da radnici ne budu otpušteni s doprinosima obračunatim na minimalne plate nego na njihove stvarne neto plate, kao i da se proces ne završi u jednoj nego u dvije-tri godine. Na naše pitanje kako vidi ovaj proces, prvi čovjek Samostalnog sindikata radnika u rudnicima FBiH Sinan Husić je odgovorio:

„Ne slažemo se s neozbiljnim pristupom Elektroprivrede BiH i Ministarstva industrije, energetike i rudarstva FBiH. Početkom ove godine imali smo usaglašen princip i karakter tog restrukturiranja na planu ljudskih resursa u rudnicima i usaglasili se da to bude po ugledu na restrukturiranje koje je izvršeno u EPBiH prije 18 godina. I onda smo početkom maja saznali da su oni taj proces u EPBiH radili deset godina. Mi smo tražili da se restrukturiranje u rudnicima izvrši u periodu od 2021. do 2023. godine. Mi smatramo da je ovaj vremenski okvir idealan. U tom periodu je moguće na kvalitetan i socijalno prihvatljiv način realizovati dio reorganizacije rudnika. Imamo širinu jer analizom starosne strukture radnika vidimo da u tom vremenskom periodu ogroman broj ljudi u rudnicima stiče pravo na penziju. Druga stavka koju smo otvorili je da zakon dozvoljava i uvezivanje staža i uplatu doprinosa u jednostrukom trajanju pripadnicima Armije RBiH, što je dodatna olakšavajuća okolnost. Mnogi također žele sporazumni raskid ugovora o radu jer se ne vide više tu. Iako smo u januaru mislili da imamo dogovor, već polovinom marta EPBiH počinje odstupati od plana kroz izjave kako će bez posla ostati 2.500 radnika, kako će se pokretati stečajni postupci i zatvarati rudnici.“

Štrajk jedino rješenje?

Naš sagovornik ističe da je ovakvo ponašanje EPBiH i Vlade FBiH narušilo povjerenje radnika.

„Kulminacija je bila kada su početkom marta izašli sa stavom da će radnike u rudnicima početi otpuštati od početka maja ove godine. To nas je iznenadilo. Odmah smo se suprotstavili takvom načinu otpuštanja, a pogotovo namjeri da se radnici pošalju na biro uz isplatu doprinosa na minimalne plate. Stav sindikata je da se cijela stvar bez potrebe zakomplikovala. Proces restrukturiranja je, prije svega, potreba nas zaposlenih u rudnicima i energetskog sektora u FBiH. I građani u FBiH imaju interes da rudnici budu operativniji i efikasniji, ali ne mogu na ovaj način“, rekao nam je Husić.

S obzirom na to da nije poznato hoće li EPBiH i Vlada FBiH bez dogovora sa Sindikatom početi s otpuštanjem prekobrojnih u rudnicima, u Samostalnom sindikatu radnika rudnika u FBiH donijeli su odluku o generalnom štrajku koji je zakazan za 20. maj, i o protestnom skupu u Sarajevu dan nakon toga.

Istražite više

Da li je važniji interes građana ili pojedinaca?

Borba oko izgradnje malih hidroelektrana u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH se nastavlja Otvorena pisma parlamentarcima uputili su neposredno uoči glasanja o Prijedlogu zakona o izmjenama